Članica predsjedništva vladajuće njemačke stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Dagmar Schipanski (76) prošlog je tjedna gostovala u Zagrebu na konferenciji o 30. obljetnici pada Berlinskog zida. Obljetnicu su organizirale Zaklada Konrad Adenauer i Centar za obnovu kulture. Nekadašnja kandidatkinja za predsjednicu Njemačke u intervjuu za Večernji list, koji djelomice prenosimo, govori o iskustvu života u Istočnoj Njemačkoj (DDR) u kojoj je iz prve ruke svjedočila posljedicama komunizma te otkriva koji su najveći zaostaci komunizma u Hrvatskoj.
Radila je kao fizičarka, a u politiku je ušla tek po uspostavi demokracije. U 2000-ima je bila i ministrica znanosti u pokrajinskoj vladi Tiringije, koja je bila dio DDR-a prije 1990., te predsjednica parlamenta te pokrajine.
“U Istočnoj Njemačkoj na vlasti je bila takozvana diktatura proletarijata koja je suzbijala slobodu govora i u kojoj su se veliki dijelovi stanovništva međusobno špijunirali. U fokusu je bio kolektiv, a ne pojedinac. S druge strane Berlinskog zida nalazila se Zapadna Njemačka u kojoj je pak pojedinac bio u središtu pažnje, a ne zajednica. Tamo je vladala sloboda govora, kretanja, misli koje su ljudima na istoku bile oduzete”
“Bili smo ujedinjeni preko noći: na istoku smo se morali naučiti nositi sa slobodom koju smo izborili, a na zapadu su ljudi morali prihvatiti da će razvoj na istoku biti znatno različit”, govori Schipanski.
“Mislim da bi cijelo društvo trebalo govoriti o komunizmu i posljedicama koje je ostavio. Komunizam uvijek vodi diktaturi jer sve tretira kao jednake u krivom smislu te ne dopušta slobodu govora ili misli. Primjerice, staljinizam, maoizam, situacija u Laosu ili pak Svjetleći put u Peruu pokazuju da taj fenomen diljem cijelog svijeta uvijek vodi istim rezultatima. To također znači da se posebno centristi moraju baviti slučajem komunizma”, naglašava ugledna političarka.
S obzirom na to da je upoznata sa situacijom u Hrvatskoj koja je prošla drugačiju tranziciju od drugih zemalja zbog rata i zbog, kako kažu mnogi ekonomisti, još uvijek prevelike uloge države u gospodarstvu, Schipanski je istaknula što vidi kao najveće zaostatke od komunizma u Hrvatskoj.
“Koliko mogu vidjeti, najveća je razlika u tomu što se nije dogodila smjena elita, posebno ako se pogledaju znanstveni i akademski kadrovi, uključujući društvene i humanističke znanosti. U njima je komunistički način razmišljanja najviše ostao.”
“Što se gospodarstva tiče, vjerujem da bi se država trebala držati podalje od njega te bi samo trebala dati pravni okvir i pustiti da tržište samo radi i to bi potaknulo natjecanje. Socijalistički ekonomski sustav ima regulativne mehanizme koji štete slobodnom i poštenom natjecanju”, zaključuje Schipanski koja je kao dekanica tehničkih sveučilišta sudjelovala u pokretanju startupa te zaključuje da je njemački zakonodavni okvir u kojem su te tvrtke otvarane bio koristan za one koji su ih pokretali.
Intervju u cijelosti pročitajte u Večernjem listu.
G.S.