Ovogodišnja glavna tema Interslasta, 8. Međunarodnog kongresa slastičarstva i konditorstva, održanog u Tuheljskim toplicama, bila je ‘Med u slastičarstvu’, a stotinjak sudionika iz osam zemlja regije Alpe-Jadran te gosti iz Austrije, Srbije i Nigerije koristili su isključivo med hrvatskih pčelara u pripremi brojnih kolača s medom…
Predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda prof.dr.sc. Dražen Lušić s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci kazao je da postoji konstantan porast priljeva jeftinog uvoznog meda na tržište Europe, a tako i Hrvatske. Dodao je da se radi ne samo o uvozu kineskog meda, koji je postao sinonim za jeftini med na globalnom tržištu, već i drugih zemalja Europe, Azije ili južne Amerike. Ipak, Kina je samo od 2014. godine povećala izvoz meda za 88 posto, a pčelinji fond za 22 posto što upućuje na korištenje šećera u prihrani pčela, ali i ‘antivariola tretmana’.
Testiranje meda na glifosat košta tisuću kuna
“Operativna akcija Hrvatskog pčelarskog saveza nedavno je pokazala da je zadovoljio samo jedan od 60 uzoraka uzetih s mjesta gdje se med prodavao uz cestu od Dalmacije, Istre do stare Ličke magistrale“, istaknuo je predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara. Nadalje, pekarski med je postao med za industrijsku uporabu što je važno jer se taj ‘med’ najviše koristi u prehrambenoj industriji. No, radi se više o eteričnim uljima umjesto meda od kadulje, iako bi zahvaljujući tri klimatske zone, mogli imati preko 30 vrsta domaćeg meda. “Ustavno pravo je znati od kuda dolazi med“, drži prof.dr. Lušić.
Kako se čulo, EU zemlje koje imaju 600.000 pčelara troše više meda od njegove domaće proizvodnje pa se uvozi godišnje čak 200.000 tona meda, najviše iz Kine, Ukrajine i Meksika. A ima zemalja, kao što je, primjerice, Njemačka koja naveliko uvozi med, ali i 10 posto izvoze toga meda. Gubici na svjetskoj razini su oko 600 milijuna dolara, u Hrvatskoj dvije milijarde kuna, ako se uzmu u obzir općekorisne funkcije pčela koje plaćaju danak uporabe glifosata i drugih ‘zaštitnih sredstava u poljoprivredi’.
Govoreći o pesticidima u medu, prof.dr.sc. Valerije Vrček sa Zavoda za organsku kemiju FBF-a u Zagrebu, kazao je da je sve učestaliji oblik kontaminacije pčela i meda pesticidima, na što je sad upozorila i Europska agencija za sigurnost hrane. Posebno zabrinjava herbicid širokog spektra glifosat, kojem je dozvola uporabe produljena do 2021. godine, a problem s glifosatom je tim veći jer ne postoji uzorak meda u Sjevernoj Americi koji nije onečišćen tim potencijalno kancerogenim herbicidom za ljude. “Stoga je Austrija već zabranila glifosat, pa bi trebala i Hrvatska, ne čekajući EU direktivu do 2020. godine“, ističe prof.dr. Vrček.
On je istaknuo da testiranje meda na glifosat u Institutu Andrija Štampar košta po jednom uzorku tisuću kuna, ali se troškovi mogu smanjiti ako se pčelari udruže. “Doze glifosata u hrvatskom medu su vrlo vjerojatno niže od europskog prosjeka, uz ostalo, zbog manje intenzivne poljoprivrede. No, to je potrebno ispitati i onda dobiveni rezultati mogu biti marketinška podrška domaćem medu”, drži prof. dr. Vrček.
Loša godina, slijedi zaštita izvornosti meda
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) Željko Vrbos se uzda u nacionalnu staklenku za med koju mogu koristiti samo pravi pčelari za jednogodišnju proizvodnju od 30 kilograma po pčelinjoj zajednici, iako traže i više. Prva serija od 320.000 staklenki je ‘već planula’ i pčelari čekaju novu isporuku za punjenje. On je dodao da nema potrebe za uvozom meda, k tome i upitne kvalitete, jer ima dovoljno domaćeg (do 10.000 tona od blizu 10.000 pčelara od kojih je 7.000 u HPS-u) čak i u lošoj pčelarskoj godini kao što je bila ova. Ipak, lani je uvoz meda u Hrvatsku eskalirao i iznosio je čak 2.000 tona, a izvoz samo 400 tona, dok je prije nekoliko godina bilo obrnuto.
Iz HPS-a najavljuju da će nakon uvođenja nacionalne staklenke za med i u trgovačke lance u studenom, uslijediti akcija zaštita izvornosti meda u pet slavonskih županija, a u tom smjeru, još veće kontrole domaćeg meda, idu i vrijedni pčelari u Zagorju i Gorskom kotaru, iako im globalne vremenske neprilike, ‘kvare posao’. Bagremov med iz Zagorja je prvi zaštićeni med na nacionalnoj razini, a predan je zahtjev za njegovu zaštitu i na EU razini.
Meda dovoljno za zdravije kolače
Pčelarstvo Marine i Josipa Kroga iz Petrovskog kod Krapine ima godišnje oko tone meda, a ove godine i 70 posto manje, taman za kolače, nego lani jer je prije ljeta bilo jako loše vrijeme za pašu bagrema i kestena.
S druge strane, iskusni pčelar Boro Ostojić iz Novigrada Podravskog kaže da će ove godine od 350 košnica izvrcati tri tone meda, šest vrsta, dok je lani imao čak osam tona meda, ali i medice i propolisa. Sin Danijel, kaže Boro, ima registriran OPG. “Plaćamo i porez, a bilo bi poštenije uvesti poticaj od kune po kilogramu meda jer sad tko radi med u ‘kontejnerima’ njima se isplati, a meni koji imam košnice na kamionu za pašu do Novske, ne. Ovako pčelari sad prijavljuju bolest ‘američka gnjiloća’ i dobiju odštetu od 900 kuna po košnici“, upozorava Ostojić.
U sklopu programa prikazana je izrada starinske medene pite iz Podravine, tradicijski i izvorni medenjaci Hrvatskog Zagorja, korčulanski klašun, šapice s medom, zadarski smokvenjaci, nigerijski puff-puff s medom braniteljske pčelarske zadruge ‘Velebit’ iz Zadra (vrsta afričke slastice nalik fritulama), austrijski, uskrsni medeni kolači, starinski, tradicijski kolač s medom iz Homolja, izvorna, blagdanska, medena pita iz Srbije (Novi Sad), razne zagorske i podravske kolače s medom, medenjake i kolače s medom iz Varaždinske županije.
Gosti iz Slovenije pokazali su kako se radi slovenska potica, koja je nedavno zaštićena u EU, a hrvatske izvorne kolače predstavile su Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija.