U prepunom atriju Muzeja Mimara u Zagrebu održana je 9. prosinca promocija knjige i notnoga izdanja Pjevačko društvo „Vijenac“ i Ivan pl. Zajc. Skladbe Ivana pl. Zajca posvećene Pjevačkom društvu „Vijenac“ te koncert, koji je nakon više od 100 godina donio prvu suvremenu izvedbu svih osam Zajčevih sakralnih skladbi koje je Zajc posvetio Društvu, a koje su obuhvaćene notnim izdanjem.
Iz spomenute studije se tako doznaje manje poznate činjenice o velikom Zajčevom sakralnom opusu, povezanosti sa ansamblima koje su u Zagrebu osnovali bogoslovi Zagrebačkoga sjemeništa, među ostalim i prvo pjevačko društvo u Hrvatskoj, osnovano prije 180 godina. Također, neki od zanimljivijih, a dosad nepoznatih podataka jesu svakako i to da je u velikom opusu od oko 1000 skladbi, njih čak 120 Zajc pisao na sakralni predložak ili za nedjeljnu liturgiju u zagrebačkoj prvostolnici (čijom izvedbom je i sam ravnao), te da su tri posljednje skladbe u ovome notnome izdanju ujedno i tri posljednje skladbe koje je pred smrt I. Zajc napisao.
Zbor i bogoslovi
Na kraju koncerta izveden je i dodatak koncertu (tzv. bis): rodoljubna pjesma „U boj, u boj“, koju je Zajc napisao prvo kao samostalnu skladbu i tek kasnije je uvrstio u operu Nikola Šubić Zrinjski, a praizveo ju je u ono vrijeme upravo pjevački zbor bogoslova, odnosno Društva Vijenac.
Promovirano izdanje je objavljeno još 2017. godine u nakladi Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta i Hrvatskog društva za crkvenu glazbu, kao rezultat znanstveno-istraživačkoga projekta.
Gudači i solisti
Ovaj projekt Instituta za crkvenu glazbu KBF-a nastavio se u 2019. godini, u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu pa su tako na koncertu u prvoj suvremenoj izvedbi sudjelovali nastavnici i studenti KBF-a i Muzičke akademije sveučilišta u Zagrebu: Muški zbor Muzičke akademije u Zagrebu, Muški zbor Instituta za crkvenu glazbu KBF-, Zbor bogoslova nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa, te gudački ansambl Muzičke akademije u Zagrebu. Kao solisti pjevači nastupili su studenti Muzičke akademije, a klavirsku pratnju za šest skladbi podijelili su studenti ICG-a . U dvije skladbe na programu nastupio je na harmoniju mag. art. Milan Hibšer, koji na Institutu predaje improvizaciju, organografiju i orgulje, a cijelim ansamblom ravnala je ugledna dirigentica red. prof. art. Jasenka Ostojić, inače nastavnica na Odsjeku za dirigiranje Muzičke akademije u Zagrebu.
Solisti i zbor bogoslova
Cijela večer bila je rezultat dvogodišnjega projekta koji je financijski podržalo Sveučilište u Zagrebu u sklopu kratkoročne financijske potpore, prvo znanstveno-istraživačkom, a potom umjetničko-istraživačkom projektu ICG KBF-a, kako je objasnila izv. prof. art. Viktorija Čop skladateljica i nastavnica ICG KBF-a koja je i predstavila cijeli projekt. Nešto više o važnoj ulozi Zajca u 19. stoljeću s osvrtom na njegovo djelovanje u HaGeZ-u i u zagrebačkoj katedrali te njegovoj povezanosti s mnogim pjevačkim društvima, osobito s pjevačkim društvom Vijenac izložila je prof. dr. sc. Vjera Katalinić, upraviteljica Odsjeka za povijest hrvatske glazbe (HAZU).
Kao posebnost ovoga pothvata na kraju je istaknuta važnost objavljivanja ovog malog dijela sakralnog sadržaja, a iz velikog (do sada neobjavljenog i gotovo nepoznatog) opusa Ivana pl. Zajca.
Dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mario Cifrak
Pred brojnim uzvanicima i ostalim zainteresiranima, u ime KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Mario Cifrak uputio je zahvale za potporu suradnji, organizaciju i realizaciju cijeloga projekta, brojim podupirateljima i suradnicima: na prvome mjestu Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i prodekanu za umjetnost red. prof. art. Anđelku Krpanu, na potpori; preč. mr. Anđelku Košćaku, rektoru Nadbiskupskoga bogoslovnoga sjemeništa u Zagrebu; preč. Borni Puškariću, na ustupanju harmonija iz crkve Krista Kralja na Mirogoju; Hrvatskom društvu skladatelja; gđi. Ladi Ratković Bukovčan, ravnateljici Muzeja Mimara; Hrvatskom institutu za liturgijski pastoral pri HBK, na osmišljavanju i grafičkome oblikovanju tiskanih materijala, te na kraju, Sveučilištu u Zagrebu, koje je financiralo cijeli projekt u sklopu kratkoročne financijske potpore, prvo znanstveno-istraživačkom projektu u 2017. godini, a potom umjetničko-istraživačkom projektu, u ak. god 2018./2019.IKA
L.K.