Hrvati su specifični po tome što se vole podcjenjivati. To je dokazalo i jedno veliko europsko istraživanje. Kada su pitali različite narode kojoj se državi najviše dive u Europi, većini naroda je najljepša i najbolja bila njihova zemlja. Nažalost, Hrvatima je na prvom mjestu najpoželjnija zemlja za život bila Njemačka, a Hrvatska im se našla tek na sedmom mjestu. Čak i naši susjedi imaju puno bolje mišljenje o nama nego što mi to mislimo…
Što je suvremeni hrvatski identitet? Po čemu svijet prepoznaje Hrvatsku? Što Hrvati misle o sebi, a što drugi govore o nama? Zašto su Šveđani nekada plašili malu djecu s Hrvatima? Otkud nam kompleks male zemlje i nemoćnog naroda? Zašto Hrvati najbolje uspijevaju u inozemstvu? Imaju li drugi narodi toliko ljubomore i jala? Kojim smo mitovima opčinjeni i zašto? Zašto slavimo svetog Patrika, zaštitnika Irske, a nemamo pojma tko je zaštitnik Hrvatske? Što hrvatska mora naučiti od svoje Dubrovačke Republike? Zašto Europa uživa u hrvatskom maslinovom ulju, a uopće ne poznaje hrvatska vina? To su samo neka od zanimljivih pitanja o kojima se vrlo često iznose vlastita mišljenja uz kavu, a odgovore i činjenice o njima moglo se doznati u četvrtak u staroj školi u Premanturi.
Udruga u kulturi Fenoliga redovito dovodi vrlo zanimljive goste, a ovaj put punu pažnju mnogobrojne publike privukao je dr.sc. Božo Skoko, profesor poslijediplomskog studija iz odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, jedan od najboljih poznavatelja hrvatskog identiteta i imidža. Svoje dugogodišnje, bogato međunarodno iskustvo u upravljanju identitetom i imidžom država, Skoko je pretočio u mnogobrojne znanstvene radove i knjige koje su postale bestselleri. Kakvi su Hrvati je malo provokativno pitanje na koje je gost predavač pokušao odgovoriti u istoimenoj knjizi objavljenoj prije dvije godine, a njegovo zanimanje za tu temu pojavilo se zapravo puno prije, u vrijeme iščekivanja ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.
– Godinu dana prije nego je Hrvatska ulazila u EU, dobio sam bezazlen upit jednog profesora s Oxforda koji se bavi europskim identitetom u kojem me pita “Što će nama Hrvatska donijeti u Europsku Uniju, po čemu ste vi drugačiji od drugih europskih naroda?” U prvi mah sam mislio kako ću mu odgovoriti relativno lako, i krenem pisati odgovor, ali sam vrlo brzo shvatio da nema baš nekog jednoznačnog odgovora na to niti konsenzusa. Tada sam u biti počeo malo više istraživati tu temu, čitati razne knjige i stručne radove, analizirao podatke nekoliko godina. S druge strane, upravo je ova godina nekako specifična i možda poželjna da se bavimo ovim pitanjima, jer 2020. je godina kada Hrvatska predsjeda Europskom Unijom u prvom polugodištu, pa je automatski poraslo i zanimanje stranih medija o Hrvatskoj. Rijeka nam je ove godine Europska prijestolnica kulture, pa je i to prilika da svijetu pokažemo barem dio naše bogate kulture, a očekuje nas i Euro 2020. i nadajmo se da ćemo ponoviti onaj veliki uspjeh koji smo postigli u Rusiji prije dvije godine. Zašto nam je to jako važno i zašto bismo zapravo trebali osvijestiti važnost toga kakav dojam ostavljamo prema vani? Evo jednog “zato”.
Pokazalo se da su Englezi, nakon što ih je Hrvatska izbacila sa Svjetskog nogometnog prvenstva 2018., guglali o Hrvatskoj toliko informacija koliko nisu u zadnjih 20 godina, rekao je Skoko.
Za naše prirodne ljepote, more i tisuću otoka nismo mi zaslužni, već za to zasluga pripada Hrvatima iz stoljeća sedmoga koji su nas ovdje doveli
Hrvatska je lijepa zemlja i po tomu smo prepoznati u cijelom svijetu, ali danas nas rijetko tko povezuje s nekim proizvodom, inovacijom, industrijom,, uspješnim pojedincem, isključujući sportaše, manifestacijom ili spektakularnim arhitektonskim simbolom, istaknuo je Skoko. Iznoseći stajalište o tomu što je Hrvatska učinila dobro za svoju percepciju u Europi i svijetu od stvaranja hrvatske države, Skoko je kritički primijetio kako nitko ne percipira neku vrijednost hrvatske zajednice koja bi mogla biti dar suvremenoj civilizaciji.
G.S.