Čitateljica nam je poslala fotografiju hrvatske zastave s izblijedjelim bojama, oštećene i rasparane tkanine, tragikomično zavezane pri dnu u čvor da se ne bi dodatno raspala dok vijori…Fotografiju je opisala riječima: „Koji lipi barjak za Dan državnosti Republike Hrvatske“. Zastava obješena sa zgrade Doma zdravlja u Biogradu na Moru za jedan državni blagdan – Dan državnosti, doslovno ondje visi kao neka slučajno odbačena krpa…
Da takvo vješanje zastave nije u skladu sa zakonima ove države, uvjerili smo se kada smo zavirili u Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske.
Naime, prema Općim odredbama Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske „grbom, zastavom i himnom Republike Hrvatske predstavlja se Republika Hrvatska i izražava pripadnost Republici Hrvatskoj.“ (Članak 2.). Dakle, sve su to simboli jedne države koji bi se trebali rabiti u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske i prema tome logično je i „zabranjeno javno isticati dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene grb ili zastavu Republike Hrvatske“.
Ukratko, odgovorni čelni ljudi Doma zdravlja u Biogradu na Moru (koji su to postali dijelom zahvaljujući činjenici što imaju svoju državu) ističući dotrajalu zastavu osim što ruše ugled i dostojanstvo jedne države i doslovno krše zakon. Evo kako to izgleda u krupnom planu:
Ovako se na Dan hrvatske državnosti brigaju za hrvatske svetinje…
Uostalom, evo što piše u Zakonu koji je stupio na snagu 21. prosinca 1990. godine.
Predsjednik Republike Hrvatske
- Franjo Tuđman, v. r
ZAKON
o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske
- OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom uređuje se opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne Republike Hrvatske, te opis zastave i lente predsjednika Republike Hrvatske, kao i način i zaštita njihove uporabe.
Članak 2.
Grbom, zastavom i himnom Republike Hrvatske predstavlja se Republika Hrvatska i izražava pripadnost Republici Hrvatskoj.
Članak 3.
Grb, zastava i himna Republike Hrvatske rabe se u skladu s odredbama ovoga zakona, na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.
Članak 4.
Grb, zastava i himna Republike Hrvatske mogu se rabiti u obliku, opisu i tekstu koji su utvrđeni Ustavom Republike Hrvatske i uređeni ovim zakonom. U grbu i na zastavi Republike Hrvatske ne može se ništa mijenjati. Iznimno, ako je statutom ili drugim propisom pravnih osoba predviđeno, dijelovi grba ili zastave Republike Hrvatske mogu se rabiti kao sastavni dio drugih amblema odnosno znakova, pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.
Članak 5.
Zabranjeno je javno isticati dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene grb ili zastavu Republike Hrvatske.
Članak 6.
Uporaba grba, zastave i himne Republike Hrvatske slobodna je u umjetničkom i glazbenom stvaralaštvu i u odgojno-nastavne svrhe, pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.
III. ZASTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 10.
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. Grb Republike Hrvatske je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.
Članak 11.
Zastava Republike Hrvatske ističe se:
- stalno na zgradama svih državnih organa;
- u dane praznika Republike Hrvatske;
- u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega;
- u drugim prilikama utvrđenim zakonom. Zastavu Republike Hrvatske viju brodovi i druga plovila pomorske i unutarnje plovidbe. Potanje propise o vijenju zastave Republike Hrvatske u smislu prethodnog stavka propisat će Vlada Republike Hrvatske.
Članak 12.
Zastava Republike Hrvatske može se isticati:
- pri javnim skupovima (političkim, znanstvenim, kulturno-umjetničkim, sportskim i drugim) koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilima i običajima održavanja takvih skupova;
- u drugim prilikama, ako njezina uporaba nije u suprotnosti s odredbama zakona
Članak 13.
Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na:
- sjevernoj strani – ako je pravac ulice istok – zapad, odnosno zapad – istok;
- istočnoj strani – ako je pravac ulice sjever – jug, odnosno jug – sjever;
- istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, tribini ili kakvom drugom počasnom mjestu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane. Ako se zastava Republike Hrvatske polaže na odar, postolje ili koji drugi predmet ili se nosi u vodoravnom položaju, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane.
Članak 14.
U svečanim prilikama zastava Republike Hrvatske podiže se i spušta, ističe i skida odnosno prenosi uz uobičajene počasti (ustajanje, pozdravljanje i drugo).
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 27.
Novčanom kaznom od u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 300 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
- rabi grb ili zastavu suprotno članku 3. ovoga zakona;
- rabi grb ili zastavu Republike Hrvatske u obliku ili sadržaju koji nisu utvrđeni Ustavom Republike Hrvatske i ovim zakonom (članak 4. stavak 1.) ili suprotno odredbi članka 4. stavka 2. ovoga zakona;
- rabi dijelove grba ili zastave suprotno članku 4. stavku 3. ovoga zakona;
- na javnom mjestu ističe dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene grb ili zastavu Republike Hrvatske (članak 5);
- rabi grb ili zastavu Republike Hrvatske protivno uvjetima iz članka 6. ovoga zakona;
- ne rabi grb Republike Hrvatske u slučajevima kada se grb obavezno rabi (članak 8.);
- izvede himnu Republike Hrvatske protivno odredbi članka 19. ovoga zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od u protuvrijednosti domaće valute od 15 do 50 DEM (još uvijek DEM?) i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Novčanom kaznom od u protuvrijednosti domaće valute od 20 do “50 DEM” kaznit će se i fizička osoba za prekršaj iz točke 1., 2., 3., 4., 5. i 7. stavka 1. ovoga članka.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od u protuvrijednosti domaće valute od 15 do 50 DEM odgovorna osoba u organu društveno-političke zajednice i drugom državnom organu.
Ako se prekršaj iz stavka 1. točke 7. ovoga članka počini na javnom skupu, kaznit će se novčanom kaznom od u protuvrijednosti domaće valute od 15 do 50 DEM i osoba odgovorna za organizaciju javnog skupa.
Članak 28.
Za prekršaj iz članka 27. ovoga zakona kaznit će se novčanom kaznom od u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 300 DEM osoba koja samostalno obavlja djelatnost sredstvima rada u vlasništvu građana, a druga osoba novčanom kaznom od u protuvrijednosti domaće valute od 15 do 50 DEM.
Za prekršaj iz članka 27. počinjen drugi puta, uz novčanu kaznu izreći će se mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen treći puta uz novčanu kaznu izreći će se mjera trajnog oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti.
Članak 29.
Učinitelju prekršaja iz članka 27. i 28. ovoga zakona, izreći će se zaštitna mjera oduzimanja predmeta iz stavke 1. ovog članka.
Ovlaštena službena osoba organa nadležnog za unutarnje poslove može prije nego što je pokrenut prekršajni postupak, zaplijeniti predmete iz stavka 1. ovoga članka. Zaplijenjeni predmeti moraju se odmah predati organu nadležnom za vođenje prekršajnog postupka.
Itd.
Kao što vidimo, nije taj Zakon išao ukorak s vremenom, a izražavanje kazni u valuti koja više ne postoji ni u matičnoj zemlji stvarno izgleda pomalo apsurdno. Zakon nije usklađen s vremenom u kojem živimo i kao takav odraz je zakonodavnog nemara, jer u sebi ima izražene kazne u njemačkim markama (DEM) čija je službena upotreba prestala još davne 1999. godine. Njemačka marka nikada nije bila službena valuta u Hrvatskoj, a kao valuta nestala je uvođenjem eura.
Da je počinitelje ipak moguće kazniti novčanim kaznama tako što je unatoč i usprkos vrlo lako moguće doći do iznosa kazne u kunama donosi jedan članak u Večernjem listu.
Naime, Hrvatska narodna banka koristi tečaj marke prema euru koji je 1999. godine fiksno određen „kao 1€ = 1,95 DEM. Stoga se nakon presude kazna mora izraziti u eurima, a kako ni ta valuta nije domaća još se jednom koristi srednji tečaj HNB-a za kune i eure. Ukratko, kazna od primjerice 200 DEM, preračunava se u eure te iznosi 102€, nakon toga korištenjem dnevnog tečaja HNB-a (1€ = 7,39 KN) dolazi se do iznosa od 757 kune.“, donosi biograjski.com
Tekst prenešen uz dozvolu autora