Virusi. Kako nešto tako maleno, oku nevidljivo, može imati pogubne posljedice za naše zdravlje u Dnevniku HTV-a predočio je dr. sc. Krešimir Gršić s Klinike za bolesti uha, nosa, grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb…
– Bolest smo nazvali Covid-19, a virus koj uzrokuje tu bolest nazvali smo SARS-CoV-2. Radi se o virusu iz porodice koronavirusa. Te viruse mi poznajemo više desetaka godina. Oni u ljudskoj populaciji uglavnm izazivaju infekcije gornjih respiratornog sustava. To se očituje u nekom vidu prehlade. Međutim niz životinja, sisavaca i ptica mogu biti oboljele od koronavirusa, objašnjava Gršić.
Što do sada znamo o virusu?
Smatramo da su prirodni rezervar virusa SARS-CoV-2 – životinje – šišmiši koji su put nekog vektora našli put do čovjeka. Starački domovi su idealno mjesto za širenje takvog virusa. Tamo borave ljudi starije životne dobi koji su vezani za svoj krevet. Prisutan je čitav niz kroničnih bolesti i vrlo često korisnik uzima niz lijekova koji imaju za cilj primirivanje njihovog imunološkog sustava. Puno starijih ljudi je i na određenim onkološkim protokolima. Imunološki sustav pada i slabija je borba protiv virusa, naglašava.
Što je karakteristično za SARS-CoV-2
– Radi se o respiratornom virusu i aerosol je taj koji se širi oko nas. Ulazi najprije u nos i ždrijelo. Međutim glavni cilj djelovanja virusa su pneumociti – najmanje građevne stranice pluća. Virus se veže na ACE2 receptore i ulazi u stanicu te koristi resurse stanice za svoje razmnožavanje. On ne može živjeti bez stanice i u vrlo kratkom vremenu unutar stanice nastane više stotina replika virusa. Nakon toga virus se, ili nastavi razmnožavati ili krene u krvotok. U tom se trenutku pojavljuju simptomi, objasnio je.
Komu je potreban respirator
Odgovarajući na pitanje zašto je tijekom ljetnih mjeseci većina bolesnika imala blage do umjerene simptome bolesti te komentare da COVID-19 više nije ozbiljna bolest Gršić je objasnio kako dolazi do težih oboljenja i komu je potreban respirator.
– Najmanja funkcionalna jedinica pluća je alveola. Ima ih oko 300 milijuna i kad bi ih sve otvorili imali bi površinu od 150 metara četvornih. Njihova glavna građevna jedinica su pneumociti. Oni su izrazito tanki – njihova debljina je svega 25 nanometara. Njihova je uloga da kisik iz naše okoline ‘ubace’ u krvožilni sustav. U uvjetima bakterijske ili virusne upale dolazi do zadebljanja njihove stjenke, alveole se ispune tekućinom dolazi do blokade. Kisik više ne može na pasivan način iz okoline dolaziti u pluća. Pojedini dijelovi pluća – otpadaju. Što je manje pluća nefukcionalno – čovjek više osjeća nedostatak zraka. Liječnici i epidemiolozi potom donose odluku – hoće li i kada pacijenta staviti na respirator. To znači davati kisik veće koncentracije pacijentu – pod povećanim tlakom, objašnjava.
Zašto umiru i mladi, zdravi ljudi?
Predmet velikih današnjih istraživanja je zašto od infekcije umiru i mladi, zdravi ljudi, kazao je dr. Gršić. Nekoliko je oprečnih teorija. Jedna je tzv. “teorija citokinske oluje”. Kad u naš organizam uđe virus ili bakterija, dolazi do hiperaktivnosti imunološkog sustava – “sustav poludi i uništava i dobro i loše i uništi pluća u vrlo kratkom roku”.
Vodeći časopisi zadnjih desetak dana, dodaje Gršić – nude jednu potpuno oprečnu teoriju. Prema njoj, nije problem u hiperaktivnosti, nego o grešci u imunosnom sustavu pojedinih osoba “kada taj sustav zaustavlja sam sebe”.
Gripa i SARS-CoV-2
– Ove sezone imat ćemo ‘in vivo’ eksperiment. Zaraženih s oba virusa će biti i ne znamo točno što će se događati. Međutim podaci zemalja s južne hemisfere pokazuju da oni imaju “nikad manje influence”. Čekaju nas mjeseci istraživanja da bi dobili jasne odgovore, zaključio je dr. Gršić za HRT-VIDEO-OVDJE.
G.S.