Operacija Maslenica predstavljala je svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskoga rata, a započela je u rano jutro 22. siječnja 1993. Kodnog imena ”Gusar”, operacija je u svega 72 sata uspjela spojiti sjever i jug zemlje. Oslobođeno je oko stotinu četvornih kilometara, od zadarskoga zaleđa s Novskim ždrilom i dijelom Velebita te područje oko Hidroelektrane Peruće u blizini Sinja.
Operacijom “Gusar”, poznatijom kao operacija “Maslenica”, hrvatske snage oslobodile su područje zadarskog zaleđa sa zrakoplovnom lukom Zemunik i dijelove planine Velebit, te opet cestovno (pontonskim mostom) povezale sjever i jug hrvatske države. Započela je 22. siječnja, a službeno je okončana 27. siječnja 1993. godine. No tada su uslijedile još žešće borbe jer je neprijatelj pokrenuo snažan protunapad i situacija je još neko vrijeme bila prilično neizvjesna. Obje strane podnijele su velike žrtve, piše direktno.hr.
Nema dvojbe da je, kad je riječ o Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj, ovo bio sukob poseban po tome što su u njemu snage odmjerile tada najbolje postrojbe Oružanih snaga RH i srpskih snaga. Teške borbe vodile su se do kraja veljače, a sukobi, posebno za selo Škabrnju, trajali su još cijeli ožujak. Nakon toga, sve do otvaranja pontonskog mosta u srpnju 1993., a povremeno i poslije, zapravo sve do Zagrebačkoga sporazuma krajem ožujka 1994., poražene srpske snage poduzimale su diverzantske upade i učestalo udarale topništvom, naveo je povjesničar Ante Nazor.
U spomenutoj operaciji po prvi puta istodobno su korištene sve tri grane Oružanih snaga RH (kopnena vojska, mornarica, zrakoplovstvo). Posebno važnim potezom pokazalo se to što su Specijalne jedinice policije MUP-a RH ovladale Velebitom, kako za sam tijek operacije “Maslenica”, tako i za uspješno izvođenje operacije “Oluja“ u kolovozu 1995. godine. Operacija “Maslenica” imala je ogroman, pozitivan značaj na moral hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana koji su željeli slobodnu i cjelovitu Republiku Hrvatsku, jer su rezultati te operacije ojačali uvjerenje da će hrvatske snage osloboditi “svaki pedalj” privremeno okupiranoga područja.
Poraz kojim su započeli svi daljnji porazi srpskih snaga
Iako su srpske snage do tada već bile poražene u oslobodilačkim operacijama hrvatskih snaga u jesen i zimu 1991. u zapadnoj Slavoniji, te na Južnom bojištu od travnja do kraja listopada 1992., u kojima su oslobođeni znatni dijelovi privremeno okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, general Srpske vojske Krajine, Milisav Sekulić, analizirajući vojne poraze vlastite vojske u knjizi “Knin je pao u Beogradu”, operaciju “Maslenica“ detektirao je kao preokret kojim su započeli svi daljnji porazi njihovih snaga.
S Nazorom mišljenje dijeli i povjesničar Davor Marijan koji je o ovoj operaciji napisao: “Operacija Gusar ili Zima-93, odnosno Maslenica, kako se ustalilo u hrvatskom kolektivnom sjećanju, iznimno je značajno poglavlje Domovinskoga rata. Bila je to ograničena vojna operacija koja nije realizirana prema planovima zbog nepovoljne reakcije međunarodne zajednice. Međutim, uz to što je omogućila cestovnu povezanost između sjevera i juga Hrvatske, što je bilo od iznimnog značaja i zbog situacije u BiH, operacija je imala i veliko psihološko značenje među stanovništvom Dalmacije. Posebice zato što je na krilima početnoga uspjeha operacije Hrvatska, u drugoj akciji na sinjskom području, otklonila stalnu prijetnju uništenja HE Peruča u zaleđu Sinja i nakon više od godinu dana redukcija omogućila Dalmaciji redovitu distribuciju električne energije. Maslenička je operacija bila i poruka međunarodnoj zajednici da Hrvatska ima ograničenu dozu strpljenja i da od nje, tj. mirovnih snaga UN-a očekuje više i konkretnije od onoga što se do tada učinilo”.
Nazor je istaknuo kako je o značaju operacije “Maslenica” za daljnji tijek rata i razvoj hrvatskih snaga, ponajbolje govore mišljenja pojedinih zapovjednika hrvatskih snaga o toj operaciji, objavljena u knjizi Tomislava Šulja i Vladimira Brnardića, Operacija Maslenica – sjećanja sudionika (Zagreb, listopad 2014.), koju je, kao 8. knjigu u seriji Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – memoarsko gradivo, objavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.
‘Izuzetno teška i krvava operacija’
Primjerice, govoreći o novoj razini operativnih mogućnosti i o novom iskustvu koje je za domaće postrojbe predstavljala bliska suradnja s postrojbama gardijskih brigada i specijalnih postrojbi, operacije “Maslenice” se iz svoje perspektive prisjetio brigadir HV-a Danijel Kotlar. Zbog kvaliteta i iskazane inicijative kako u napadajnom, tako i obrambenom dijelu operacije, Kotlar je ubrzo dobio povjerenje i odgovornost da preuzme zapovijedanje nad 7. domobranskom pukovnijom:
“‘Maslenica’ je za mene značila da smo spremni ako neće ići mirnim putem, da možemo vojničkim putem odraditi sve zadaće koje se pred nama postavljaju za konačno oslobađanje Domovine. Nadalje, naše domaće postrojbe, mi smo strahovito puno naučili. Ratovali smo rame uz rame sa svim gardijskim postrojbama. Mi smo se s njima družili, mi smo od njih učili, mi smo usvajali njihovo iskustvo, posebno u napadajnom dijelu”.
“Tako da je za mene osobno operacija ‘Maslenica’ bila jedna izuzetno teška, jedna izuzetno krvava operacija, posebno nakon protunapada koji je uslijedio nakon zaustavljanja napada i držanja crte. Nije se znalo hoće li neprijateljske snage ili mi izdržati vrlo žestoke bitke. Jer i oni su znali da ako mi zadržimo dostignute položaje, da je to samo sljedeći korak ka konačnom oslobađanju Domovine. Mi smo znali, ukoliko izgubimo novooslobođeni teritorij, da će to biti i politički i vojnički poraz Hrvatske. Daleko, daleko teža mi je bila vojno-redarstvena operacija ‘Maslenica’ nego, recimo, poslije operacije kao što su bile ‘Ljeto ’95.“’,pa zatim ‘Oluja’ ili ‘Maestral’. To je bila igra, dječja igra u odnosu na ove žestoke borbe koje smo imali u tih nekoliko mjeseci od samog pokretanja operacije pa do trenutka kada je uspostavljen pontonski most i zračni promet u Zrakoplovnoj luci”, rekao je Kotlar.
Majka svih bitaka
Poput Danijela Kotlatra, i kvaliteta mladog časnika, tada zapovjednika 1. bojne TG 112, danas general pukovnika HV-a Mladena Fuzula upravo je u bitci za zadarsko zaleđe došla do izražaja, te je i on nakon što se iskazao kao dobar operativac i vođa postrojbe preuzeo zapovijedanje i zadaću preustroja 112. brigade: “Operacijom ‘Maslenica’ oslobođena je čitava ‘ružičasta zona’ u zadarskom zaleđu. Također, omogućeno je prometno povezivanje sjevera i juga Hrvatske preko Novskog ždrila te je oslobođen jedan od ključnih objekata u zadarskom zaleđu, a to je Zrakoplovna luka Zemunik. Karakteristično za operaciju je da su po prvi puta sudjelovale sve tri grane Hrvatske vojske: mornarica, kopnena vojska i zrakoplovstvo, zajedno s jedinicama Ministarstva unutarnjih poslova”.
“Bez obzira na nedostatke, sigurno je da se u prvom dijelu operacije postiglo iznenađenje i da je to iznenađenje omogućilo da se veliki dio prostora usprkos problemima oslobodi. Može se reći da smo iz ove operacije naučili lekciju kako zajednički djelovati sa sve tri grane vojske. Štoviše, uvezali smo djelovanje topništva, pješaštva, oklopa, PZO-a i Elektronskog djelovanja, koje je odigralo vrlo važnu ulogu u operaciji ‘Maslenica’. Postignuto usklađeno djelovanje omogućilo je da djelujemo kao uigrani orkestar. Možda ključni moment bio je manevar gardijskih brigada tijekom obrane na pojedinim pravcima djelovanja. Upravo u tim trenucima postizala se potrebna prednost na samoj crti bojišnice”. istaknuo je Fuzul.
“Za operaciju ‘Maslenica’ često čujemo da je prekretnica u Domovinskom ratu, da je majka svih bitaka, da smo iskustva stečena u toj operaciji implementirali u završne operacije i slično. Iz toga je jasno da bi se mogla napisati zasebna knjiga o stečenim iskustvima u ovoj operaciji. Cijela crta bojišnice bila je premrežena sustavima veza, bilo žičano ili radiovezom. Upravo ovdje, na dalmatinskom kršu, shvatili smo koliko je važno inženjerijski se utvrditi jer smo vidjeli da vojnik strada od odlomljenog kamena isto kao od gelera granate. U ovoj operaciji smo vidjeli da civilne prometnice nisu dovoljne za osiguranje manevra, logističke opskrbe, popune streljivom ili dovođenje pješačkih snaga u područja razmještaja i zbog toga smo radili nove prometnice koje su bile potrebne za izvršenje zadaća”, istaknuo je.
‘E, sad imamo vojsku’
O značaju uspješnosti operacije ‘Maslenica’ kao prve operacije u kojoj su sudjelovale sve tri grane vojske, iako je ona imala (pa i danas ima) političkih oponenata, vrlo otvoreno svjedoči Bruno Zorica – Zulu, koji je zapovijedao borbenom grupom pripadnika SP GSHV-a: “Bila je to prva koordinirana operacija Hrvatske vojske većih razmjera gdje su zajednički sudjelovale brigade, specijalne postrojbe, topništvo, oklopne jedinice, tenkovi i zrakoplovstvo. To je bilo čudo! Sve dotad, barem mi na razini specijalnih postrojbi, uvijek smo radili te diverzantske akcije. Ali odjedanput vi se nađete u potpuno novoj situaciji”.
“To je bila jedna ratna mašinerija. I to je ono, kad vidite naše tenkove, kad vidite artiljeriju kako dere, i gardijske brigade. Onda čovjek kaže: ‘E, sad imamo vojsku!’ Unatoč tome, da li iz neznanja ili nekih drugih interesa, neki su poslije u Zagrebu kritizirali tu operaciju, posebno vicmaher-predsjednik i njegova kompanija”.
“Valjda ti ljudi nisu bili svjesni ili nisu htjeli biti svjesni koliko je to bilo od životne važnosti. Dolje, ne samo za ljude u Dalmaciji, već i drugdje gdje smo ratovali, jer sve je ovisilo o buri, o jugu. Znači, trajekti nisu vozili, pomoć našim postrojbama na Južnom bojištu nije mogla biti dostavljena, ljudstvo nam nije moglo doći u pomoć. I zato je to bila važna operacija da se prometno povežemo, da uopće ne govorim o ostalom značaju te vojne operacije”, rekao je.
‘Uvijek se sjetim generala Bobetka’
General pukovnik Franjo Feldi uoči operacije “Maslenica” obnašao je dužnosti načelnika Operativne uprave i pomoćnika načelnika Glavnog stožera za borbeni sektor. Njegovo sjećanje posebno je vrijedno jer je od početka priprema, potom za vrijeme napada, konačno i obrane od srpskog protunapada, često bio prisutan na samom terenu. Naravno, od posebnog značaja su Feldijeva sjećanja o pripremama i reakcijama Glavnog stožera Hrvatske vojske.
“Uvijek kada me pitaju za značaj operacije ‘Maslenica’, rado podsjetim na riječi Janka Bobetka koje je rekao pred zapovjednicima operativnih zona najavljujući operaciju. Rekao je, citiram: ‘To je neodloživ zadatak. To nije fantazija, nema više razloga išta čekati. Ta operacija od izuzetnog je značaja za gospodarstvo, ali ona je i politički i vojni cilj’ Stvarno, tako je i bilo!”
“To je prva operacija, prvi takav veliki operativni zahvat, koja je upozorila cijeli svijet da će Hrvatska biti sposobna vojnim djelovanjem osloboditi i sva druga okupirana područja. To nije bila prva operacija Hrvatske vojske, ali je prva s tako značajnim ciljem, koji je na kraju i realiziran. Uspostavljena je komunikacija pontonskim mostom, a kasnije i komunikacija preko Velebita”, rekao je Feldi.
Pripreme u najvećoj tajnosti
Feldi je naglasio da je za sve operacija ‘Maslenica’ donijela iskustva i pouke, tako i njima u Glavnom stožeru. “Primjerice, mi smo tada po prvi puta uspostavili zračni most. Kasnije mi nismo imali razloga da takvo što činimo, a da smo imali, opet bi to bez problema izveli. Drugo, od velikog značaja pokazala se tajnost pripreme. Još 28. prosinca 1992. godine načelnik Glavnog stožera Janko Bobetko u Operativnoj upravi posebno je naglasio da se treba krenuti s intenzivnim pripremama po postrojbama, a te pripreme su sve do kraja ostale na razini ratnog plana. To je značilo da pripreme i izrade planova valja sačuvati u najvećoj tajnosti i ne uključivati nikoga izvana”.
“Tako je i bilo. Kada sam išao provjeravati kako teku pripreme u OZ Split, malo je zapovjednika znalo da će u Zadar doći zapovjedništvo ustrojiti Ante Gotovina, da će doći kasnije i načelnik Glavnog stožera. Postrojbe su i dalje radile svoj posao: trenirale i vježbale. No da će se na tom području napraviti ovakav udar, ovakvih razmjera, to uopće nije iscurilo u javnost. Za postrojbama HV-a kada je operacija ‘Maslenica’ krenula novinari će trčati. I to je ono što je za nas bilo bitno; da nije provaljen nijedan plan. Slično smo napravili za operaciju ‘Bljesak’.
“Preko noći prebacili smo dio postrojbi na područje zapadne Slavonije i isto tako u dva-tri dana napravili izuzetan uspjeh, mada su tamo bili daleko složeniji uvjeti i zahvati, djelovale su veće snage. Sva ta iskustva i pouke stekli smo izvodeći operaciju ‘Maslenica’”, rekao je Feldi o ovoj veličanstvenoj operaciji koju još nazivaju i pupoljkom iz kojeg su se razvijale druge operacije i u konačnici ‘Oluja’ u kojoj je Hrvatska oslobođena.