U Galeriji Martin Borković, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu, na blagdan sv. Josipa Radnika 1. svibnja neslužbeno je otvorena četvrta ovogodišnja izložba pod nazivom „Ljepota svetog Josipa“, koju je neslužbeno otvorio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua…
Službeno otvorenje u nazočnosti svih autora bit će početkom lipnja, nadajući se povoljnijim epidemiološkim uvjetima. Nuncij Lingua je, uz razgled nove izložbe, posjetio i stalni postav s. Samuele Premužić pod nazivom „Čudo Božje krhkosti“, koji prikazuje 40 skulptura izrađenih od perušine koje prikazuju život Isusa Krista, od navještenja do silaska Duha Svetoga na apostole.
Na otvorenju izložbe „Ljepota svetog Josipa“ uz apostolskog nuncija bili su i svećenici Karlovačkog dekanata, a umjetnine je predstavo rektor Nacionalnog svetišta mons. Antun Sente, ml. Novi postav sadrži umjetnička djela 28 eminentnih hrvatskih slikara i kipara.
O ljepoti svetoga Josipa, voditelj Galerije i rektor Nacionalnog svetišta, mons. Sente je zapisao: „Zasigurno je sveti Josip bio lijep! Zar bi ga Marija izabrala za svoga muža da nije bio lijep? Čvrsto vjerujem da je sveti Josip bio lijepe vanjštine, lijepog lica i stasa, lijepog glasa i očiju, ugodnog glasa i kreativnih ruku. Isto sam tako uvjeren da je bio još ljepši po svojoj nutrini. Nisu nam poznati opisi Josipove vanjštine. Poznati su nam opisi Josipove nutrine. Bio je muž i pravedan, dakle bio je pravi muškarac, a ne djedica, i bio je pravedan. Takvog lijepog, dobrog i pravednog svetog Josipa naš hrvatski narod prepoznaje i kao moćnog zagovornika kojemu su hrvatskih sabornici prije 334 godine, odnosno 1687. godine, stavili pod zaštitu cijeli hrvatskih narod. A taj isti narod ne prestaje ga zazivati i zahvaljivati mu na primljenim milostima do danas“.
Svoje misli o novopostavljenoj izložbi mons. Sente zaključio je riječima: „Svjestan ograničenja ljudskih riječi, konačno ni Josipova nije nijedna zapisana, osim Isus, za koju znamo da ju je izgovorio prigodom prikazanja Isusa u Hramu, pozvao sam ljude, slike i skulpture da nam, u od pape Franje darovanoj Godini svetog Josipa, a nadahnuti Duhom Svetim i zagovorom svetog Josipa, pomognu otkriti svu ljepotu Josipova lika, na prijedlog Stanka Špoljarića, profesora i umirovljenog likovnog kritičara koji se ne umara poticati i tumačiti ljepotu umjetničkog izričaja“.
Profesor i likovni kritičar Stanko Špoljarić u svom je osvrtu istaknuo poveznicu između umjetnika koji izlažu svoja djela u Galeriji Martin Borković i svetoga Josipa.
„Godina je svetog Josipa, proglašena od pape Franje, sveca zaštitnika Hrvatske, pa je u Nacionalnom svetištu svetoga Josipa u Karlovcu priređena izložba posvećena dragom nam svecu. Hrvatski umjetnici iz svih krajeva Hrvatske potaknuti značenjem svetog Josipa opredmetili su djela koja sjedinjuju događaje i svjetlo njegove vjere. Dvadesetak umjetnika različitih stilskih opredjeljenja nalaze u pristupu temi zajedničku ishodišnu točku. Iskrenost, otvorenost srca i kreativnost likovne razrade. U stvaranju s titrajima duhovnog, kojima je konkretizacija ideja i tvarna i kontemplativna“, istaknuo je Špoljarić.
„Moderna sakralna umjetnost nudi slobodu izraza u brojnosti poetika, od realizma do apstrakcije, no s nužnim poštivanjem vjerskih istina i razumijevanjem teksta Evanđelja. Stalnim njegovanjem unutrašnje ljepote u prizorima drame i idiličnosti. Svetog Josipa karakterizira dostojanstvenost i prisnost, vrline koje su umjetnici osjetili“, nadodao je umirovljeni likovni kritičar Špoljarić.
Izložba „Ljepota svetog Josipa“ može se razgledati svakim danom nakon misa te u dogovoru s upravom Nacionalnog svetišta.
Svoja djela su izložili Josip Bričević, Ana Maria Botteri, Josip Botteri Dini, Tomislav Buntak, Ivana Ćavar, Marija Galić, Vedran Grabovac, Karin Grenc, Ana Guberina, Vulko Hajdić, Robert Kralj, Linda Milić Kršnjavi, Tihomir Lončar, Lidija Maček Stanić, Ivan Ivica Mareković, Kristina Mareković, Željko Mareković – Marek, Iris Mihatov Miočić, Krešimir Nikšić, Hrvoje Marko Peruzović, Marija Puzak, Vjera Reiser, Rozarija Radić, Zvonimir Šepat, Josip Škerlj, Božidar Škofač, Jeronim Tišljar i Leila Michieli Vojvoda, donosi IKA.
