Vlada je u javnu raspravu pustila zakone za koje tvrdi da će puno bolje regulirati poslovanje agencija za otkup dugova i povećati zaštitu potrošača i prije nego banke te dugove prodaju, ali deseci milijardi kuna, odnosno milijarde eura tih dugova dosad su prodani bez ikakve zaštite dužnika i jasnih pravila igre, piše Novi list
.
Prema podacima što ih je o prodaji potraživanja banaka objavila Hrvatska narodna banka, u ovoj je godini prodano nekoliko desetaka milijuna eura dugovanja, dok su u ranijim godinama ti poslovi bili po nekoliko stotina milijuna eura. HNB nudi podatke od 2010. godine, a prema njima taj je posao postao ozbiljniji dvije godine kasnije, 2012. godine da bi vrhunac doživio 2017. godine.
Milijarde na bubnju
Od početka 2010. do kraja prvog polugodišta ove godine banke su prodale ukupno 5,5 milijardi eura svojih potraživanja. U podacima HNB-a tek se od 2015. godine mogu vidjeti i detalji poput onih za koliko su banke prodale ta potraživanja, te koliko tih potraživanja otpada na stanovništvo, a koliko na poduzeća. Od 2015. do kraja lipnja ove godine banke su prodale ukupno oko 4,2 milijarde eura potraživanja i to po cijeni manjoj od 1,3 milijarde eura, što znači da su u prosjeku svoja potraživanja prodavale za jednu trećinu njihove vrijednosti.
No, ni to nije isto za svaku godinu, lani su primjerice banke prodale 157,87 milijuna eura svojih potraživanja za 76,42 milijuna eura što je gotovo polovina vrijednosti. U 2015. godini banke su prodale 372,5 milijuna eura svojih nenaplativih kredita za 80,4 milijuna eura, odnosno za manje od četvrtine njihove vrijednosti.
Kad je u pitanju prodaja kredita stanovništva, banke su u razdoblju od 2015. godine prodale 1,16 milijardi eura kredita koje nisu mogle naplatiti od građana i to po cijeni od 342 milijuna eura. To znači da na građane otpada 27,6 posto ukupnih potraživanja koje su banke prodale od 2015. godine te da su u prosjeku i te kredite banke prodavale za jednu trećinu vrijednosti.
Ostatak iznosa otpada na poduzeća, jer se bankama očito nije dalo pokušavati kroz predstečajne ili stečajne postupke koji su uslijedili nakon globalne krize prije petnaestak godina pokušati naplatiti svoja potraživanja.
Rekordna 2017.
Iako prodaja potraživanja ulazi na hrvatsko tržište nakon te globalne krize, ona se intenzivirala nakon 2012. godine, a po tom je pitanju bila rekordna 2017. godina, kada su banke prodale ukupno 1,1 milijardu eura potraživanja, što je gotovo dvostruko više nego primjerice u posljednje tri godine. Ta 2017. godina rekordna je i kad je stanovništvo u pitanju jer je prodano više od 261 milijun eura loših kredita odobrenih građanima.
Nakon toga godišnji se ukupan iznos prodanih potraživanja, kao i iznos prodanih potraživanja građanima smanjuje, u posljednje tri godine udio prodanih potraživanja banaka prema građanima u ukupno prodanim potraživanjima raste i kreće se od 40 do skoro 50 posto. To samo znači da se poduzeća puno bolje nose s plaćanjem kredita nego građani ili puno lakše sklapaju dogovore s bankama oko modela isplate kad upadnu u teškoće.
S obzirom na to da prodaja nenaplativih kredita stanovništvu nije pala jednako kao prodaja ukupnih potraživanja, država bi zakonskim izmjenama, a plan je da se donose do kraja godine, ubuduće trebala bolje štititi građane čije kredite banke prodaju agencijama za naplatu.
Tako se predviđa i da banke, prije prodaje, ali posebice agencije za naplatu dugovanja, nakon kupnje potraživanja, građanima ponude novi plan za otplatu kredita. Uz to je zakonskim prijedlozima sada jasno definirano da će nadzor nad poslovima prodanih nenaplativih kredita imati HNB, a za ostala potraživanja Financijski inspektorat.
Pozivi dužniku jednom mjesečno
Rješava se i dugogodišnji problem uznemiravanja dužnika i njihovih članova obitelji, pa čak i prijatelja i susjeda, koje su agencije za naplatu dugovanja znale zvati i po nekoliko puta dnevno radeći tako pritisak na otplatu duga. Zakonskim prijedlogom se propisuje da je dopušteno kontaktirati isključivo dužnika, a ne njegovu obitelj ili poslodavca. Dužnika se može kontaktirati mjesečno, osim u iznimnim slučajevima, primjerice ako je riječ o ponudi povoljnijih uvjeta od postojećih. Kontakt će biti moguć samo radnim danom od 8 do 20 sati, a između ostalog, zakon propisuje i zabranu posjećivanja dužnika u njegovom domu.