Na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma – u nedjelju 23. kolovoza održan je pokop posmrtnih ostataka 53 osobe ekshumirane u ožujku u Tomašici…
Pokopu žrtava Drugog svjetskog rata nazočio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved s pomoćnikom ministra Stjepanom Sučićem i suradnicima, izaslanstvo Hrvatskoga sabora, gradonačelnik Grada Garešnice, predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, članovi obitelj žrtva, hrvatski branitelji, predstavnici udruga te ostali okupljeni na dostojnoj sahrani žrtava.
Mons. Vjekoslav Huzjak: Svatko od nas će, kako kaže sveti Pavao, Bogu za sebe dati račun
Mons. Vjekoslav Huzjak u propovjedi je istaknuo je kako je današnji dan prisjećanje da se grozote više nikada ne ponove i kako kršćani u svoje molitve uključuju i one koji su bili krvnici: “Oni su ljudi, doći će pred lice Božje, svatko od nas, kako kaže sveti Pavao će Bogu za sebe dati račun. To je ono što nama daje mir i nadu u dušu. Ne gledamo svijet s pozicija kako se osvetiti, nego kako ćemo vjerni Bogu služiti bratu čovjeku”.
Okupljenima su se obratili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i gradonačelnik Grada Garešnice, a potom je održan obred pokopa te su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
Gradonačelnik Garešnice istaknuo je potrebu suočavanja s prošlošću i zahvalio je Ministarstvu hrvatskih branitelja i svima koji su sudjelovali u ekshumaciji žrtva u Tomašici te izrazio vjeru kako će ovime žrtve pronaći svoj mir.
Primjeren odnos i dužno poštovanje prema mrtvima
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u svom je obraćanju rekao:
“Obilježavanjem današnjeg spomendana promišljamo povijest, kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti, a budućnost graditi na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Ovaj današnji čin dostojnog pokopa žrtava najbolji je pokazatelj primjerenog odnosa i dužnog poštovanja prema mrtvima.
Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja temeljnih prava i sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika. Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. S prošlosti se možemo suočiti samo otkrivanjem istine i osudom onih koji su kršili temeljna ljudska prava, bez obzira na kojoj strani bili”.
Istraživanja se provode sustavna, profesionalno i odgovorno
“Želim naglasiti da svakom terenskom istraživanju pristupamo sustavno, profesionalno i odgovorno, s ciljem da se žrtvama nakon toliko godina omogući dostojno počivalište. Ministarstvo hrvatskih branitelja koordinator je ovog procesa u kojem, sukladno svojim nadležnostima, sudjeluje više resora, a u kojem su koraci jasno definirani i propisani. Samo takav pristup omogućuje kvalitetno istraživanje. U svim aktivnostima surađujemo i s udrugama koje se bave očuvanjem sjećanja na žrtve, kao i sa zainteresiranim pojedincima koji svojim vrijednim saznanjima pridonose pronalascima”.
Obveza nastaviti potragu za skrivenim grobištima
“Broj osoba stradalih u bezumlju totalitarnih i autoritarnih režima je nažalost velik. Istraživanjima povjesničara popisano je 6304 prešućivanih poginulih i ubijenih hrvatskih žrtva s područja Bjelovarsko-bilogorske županije”.
“Obitelji još nepronađenih žrtava, u svojoj tihoj tuzi, traže naše daljnje zalaganje i suradnju kako bi i oni mogli zapaliti svijeću na grobu svojih predaka. Upravo zbog pijeteta prema stradalima, naša je moralna obveza i dalje nastaviti potragu za grobištima koja govore o našoj povijesti i u svojoj tišini skrivaju brojne ugašene živote. Politika svehrvatske pomirbe našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koja je bila osnova za uspješan proces osamostaljenja Republike Hrvatske i obranu u Domovinskom ratu, podrazumijeva i da se sve hrvatske žrtve totalitarnih režima, istraže, dokumentiraju i dostojno komemoriraju”.
Aktivnosti u procesu traganja za žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća
“Ministarstvo hrvatskih branitelja u proteklom je mandatu značajno unaprijedilo hrvatski model traženja nestalih osoba modernizacijom tehnologije koja služi pretrazi terena, osposobljavanjem djelatnika s operativnim i analitičkim iskustvima, otvorili smo ispostave u Vukovaru i Splitu te u protekle četiri godine pregledali preko 35 000 m2 terena.
U evidencijama Ministarstva prijavljeno je preko 1000 mogućih grobišta koja se nalaze u različitom stupnju istraživanja, a u protekle četiri godine provedena su terenska istraživanja na 60 lokacija, dok je na 42 lokacije potvrđen pronalazak posmrtnih ostataka, odnosno grobišta”.
“Na Tuškanacu smo ekshumirali 102 posmrtna ostatka osoba stradalih u Drugom svjetskom ratu i poraću, na Gračanima 294, u Maclju 82, u kod Učiteljskog fakulteta u Zagrebu 25, Brdovcu 130, Zagvozdu 30, Vagancu 55, Gospiću 19 te na mnoštvu manjih nalazišta, a posebno danas ističem i posljednju veliku ekshumaciju u jami Jazovka odakle je ekshumirano 814 posmrtnih ostataka”.
“Prije godinu dana, na ovaj isti datum organizirali smo pokop za žrtve u Gračanima. Danas se molimo i za njihove duše i naš cilj ostaje da dostojno pokopamo mrtve, kao što to činimo danas ovdje, kao što smo učinili u Gračanima, u Boričevcu, Višnjici, Vagancu, Brodu na Kupi i mnogim drugim mjestima”.
Gradimo društvo koje njeguje kulturu sjećanja kako bi se još spremnije suočavali s izazovima budućnosti
“Na nama je, i na budućim naraštajima, da neumorno tragamo za žrtvama, promišljamo povijest i čuvamo vrijednosti slobode, samostalnosti i suvereniteta koje su nam hrvatski branitelji svojom žrtvom u Domovinskom ratu omogućili. Zbog te žrtve, paralelno s aktivnostima obrade grobišta žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, bez prestanka i neumorno tragamo za osobama nestalim u Domovinskom ratu. Sudbine naših nestalih su najvažnije humanitarno pitanje iz Domovinskog rata i jedan je od prioriteta rada ove Vlade i zato smo 2019. donijeli i Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu koji je normativno definirao proces traganja”.
“Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, gradimo danas zajedno društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga. Društvo koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavali s izazovima budućnosti. Koristim ovu prigodu još jednom zahvaliti svima vama koji ste dali svoj doprinos da obitelji koje godinama traže svoje najmilije imaju obilježeno mjesto sjećanja i molitve. Neka ove žrtve u Tomašici počivaju u miru Božjem”, zaključio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Proces istraživanja i ekshumacije u Tomašici
Ministarstvo hrvatskih branitelja u ožujku 2020. provelo je terenska istraživanja po prijavi Udruge Hrvatski domobran – ogranak Garešnica koja se obratila s vlastitim saznanjima o mogućoj lokaciji grobnice.
Probna iskapanja, odnosno ekshumacija započela su 24. veljače i trajala su do 16. ožujka 2020. godine. Za ekshumaciju je nadležni Županijski sud u Bjelovaru izdao sudski nalog, a obradi grobnice pristupilo se sustavno i po svim pravilima struke. Uzimajući u obzir specifičnost lokacije tj. izrazitu naplavljenost tla, plan obrade grobnice podijeljen je u tri faze rada.
Prva faza sastojala se od utvrđivanja rubova grobnice, druga faza sastojala se od pripreme grobnice i posmrtnih ostataka za njihovo individualno vađenje te treće i završne faze ekshumacije. Pregledano je ukupno 546 m2 terena, dok je utvrđena površina grobnice bila oko 180 m2.
Cijeli proces tijekom tri tjedna rada vođen je međuresornom suradnjom. Služba kriminalističke policije PU bjelovarsko-bilogorske svakoga je dana radila klasični policijski očevid. I na primjeru obrade grobnice u Tomašici pokazana je toliko bitna koordinirana međuresorna suradnja Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva, Grada Garešnice, mjesne župe u Tomašici te udruge Hrvatski domobran-ogranak Garešnica. Tijekom terenskih aktivnosti, u suradnji s kriminalističkom policijom, na lokaciji su obavljeni i razgovori sa mještanima koji su raspolagali saznanjima o događajima toga vremena.
Također terenske aktivnosti uključivale su i terenske izvide na širem području susjedne općine Berek. Tijekom izvida obišle su se lokacije mogućih masovnih grobišta žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja te su iste snimljene iz zraka za buduća daljnja postupanja.
Antropološkom analizom za posmrtne ostatke 53 osobe utvrđeno je slijedeće:
- spol je bilo moguće utvrditi za 52 osobe, i to da se radi o 47 osoba muškog spola i 5 osoba ženskog spola, čiji je dobni raspon od 14 do 60 godina. Najviše su zastupljene osobe mlađe i srednje životne dobi te sedmero adolescenata i dvoje starijih od 50 godina.
- zabilježena su perimortalna oštećenja na kostima muških osoba: na četiri lubanje vidljive su prostrijelne rane, na pet lubanja frakture nastale djelovanjem tupo-tvrde sile te na dugim kostima nogu četiri osobe vidljive su frakture.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma predsjednik Vlade Andrej Plenković položio je kod spomen-ploče i zapalio svijeću na spomen-križu na Golom otoku.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop na Gradskom groblju Mirogoj zapalili su svijeće kod spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli”, kod Grobnice narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Državna tajnica u Ministarstvu hrvatskih branitelja Nevenka Benić nazočila je svetoj misi u Crvi Muke Isusove u Maclju, u spomen na žrtve komunističkog pokolja, nakon koje je održana komemoracija te su položeni vijenci i zapaljene svijeće,donosi IKA.
L.K.