Blagdan je Velike Gospe. Brojni vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta kako bi slavili Uznesenje Blažene Djevice Marije. Euharistijska slavlja i procesije održavaju se od ranog jutra na Trsatu, u Sinju, Aljmašu i drugdje. U nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke svečanu misu predvodi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, javlja HRT.
Hodočasnici pristižu u svetišta
Velik broj hodočasnika hoda po prometnicama oko marijanskih svetišta.
Na današnji dan posebno je svečano u Sinju. U tijeku je misa na Trgu dr. Franje Tuđmana, kojoj je prethodila procesija. Procesiju i misu predvodi splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić.
Mnoštvo vjernika u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke
Mnoštvo vjernika već je stiglo u nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Svečanu misu u 11 sati predvodit će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
– Naše svetište je uvijek duhovna oaza, gdje čovjek dođe da se malo smiri, da se pomoli. Bitan je i zajedništvo. Postoji taj šušur, ljudi možda nešto požele pogledati na nekom štandu, nešto si kupiti, nekome nešto pokloniti, tako da je to uvijek izmiješano, kaže Domagoj Matošević, rektor Svetišta Majke Božje Bistričke.
Svoje dojmove podijelili su i mladi hodočasnici koji su u Mariju Bistricu došli pješke iz Zagreba.
Svetište u Vrpolju, jedno od najstarijih
Tisuće vjernika očekuje se u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrpolju.
– Ovo svetište je staro 800 godina, ubraja se među najstarija, nakon solinskog svetišta, u rangu Trsata. Zaista se osjeti da je ovo mjesto natopljeno milošću, gdje se nebo osjeti bližim i otvorenim, kazao je župnik don Anto Omazić.
Naveo je kako ovo svetište posjećuju hodočasnici od Zadra i zadarskih otoka – do Klisa. Dodao je kako dolaze i Kaštelani u posljepodnevnim satima, nakon što obiđu Sinj.
– Što se tiče broja vjernika. Nama to nije toliko u fokusu – koliko to da im ponudimo duhovnu okrepu. Da se rasterete i napune radošću i duhovnim mirom, zaključio je don Omazić.
Tisuće vjernika u Aljmašu
Vjernici u 320 godina staro Svetište Majke Božje Aljmaške dolaze od zore, a neki su tu stigli i noćas. Dolaze autobusima, pješke, biciklima, automobilima. Najviše ih je iz Osijeka, ali stižu i iz cijele Slavonije i iz drugih dijelova Hrvatske. Prva misa održana je u 6 sati, a u 10 sati održano je središnje misno slavlje koje je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Prošle se godine u Aljmašu okupilo 70 tisuća vjernika, a ove ih se godine očekuje i više.
Značenje blagdana Velike Gospe
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Gospa i Hrvati
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078.
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.