Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.
Prema zadnjim službenim podacima iz 2016. godine (Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis, HZJZ), u javnoj zdravstvenoj skrbi u Hrvatskoj utvrđeno je oko 190.000 bolesnika s poremećajem štitnjače, najviše u odrasloj populaciji (20 do 64 godina).
Važan je podatak kako se na sistematskim pregledima učenika osnovnih i srednjih škola te fakulteta utvrdilo više od 2000 učenika s problemima štitnjače. Ako pribrojimo još pacijente privatnih zdravstvenih ustanova, možemo zaključiti kako je riječ o relativno često zastupljenoj skupini bolesti.
Sve manje pacijenata javlja se zbog isključive hipotireoze odnosno hipertireoze. Velik broj pacijenata ima miješanu simptomatologiju, a ravnatelj Poliklinike Leptir dr. Ante Škaro voli reći kako je to stres sindrom na štitnjači, ističu iz zagrebačke Poliklinike Leptir.
Problemi sa štitnjačom često se javljaju u dužim razdobljima izraženog stresa, koji često prate neuredni obrasci spavanja i hranjenja, pa endokrinološki sustav reagira hormonalnim disbalansom.
Tada je štitnjača još uvijek zdrava i tada je najvažnije krenuti s tretmanom. Dio pacijenata, dodaju iz Poliklinke Leptir, javlja se nakon odrađenih sistematskih pregleda, na kojima im je ultrazvučno detektiran čvor na štitnjači, ili krvnim pretragama ustanovljen disbalans hormona. Simptomi zbog kojih se ljudi javljaju, osim najčešćeg tumora, jesu značajno povećanje ili smanjenje tjelesne težine u kratkom periodu, ubrzan rad srca, promjena kvalitete kose, kože i noktiju, a često se javljaju zbog niza naizgled nepovezanih simptoma. Da postoji problem sa štitnjačom, često se ustanovi nakon različitih specijalističkih obrada koje se pokažu urednima. Provjerite i kako prepoznati da najvažnija žlijezda u tijelu ne radi pravilno.
Problemi sa štitnjačom često se javljaju u dužim razdobljima izraženog stresa, koji često prate neuredni obrasci spavanja i hranjenja, pa endokrinološki sustav reagira hormonalnim disbalansom. Saznajte i koju hranu trebate izbjegavati ako imate problema sa štitnjačom.
Ako se počne liječiti klasičnom i komplementarnom terapijom, štitnjača se može vratiti u stanje balansa sama. Zato mi prakticiramo multidisciplinarni pristup i uz liječnike imamo i nutricionistkinju i psihologinju, govori dr. Ante Škaro, ravnatelj Poliklinike Leptir, jedne od vodećih zdravstvenih ustanova za dijagnostiku, liječenje i kirurgiju u Hrvatskoj.
Ako se štitnjača nastavi iscrpljivati, dugoročno će biti teže liječiti je, a na samoj štitnjači mogu se dogoditi promjene zbog kojih je konačno potrebna operacija. Također, premalo hormona u krvi može otežavati rad ostalih organa i sustava, a previše hormona u krvi može ubrzano trošiti tjelesne resurse, piše zadovoljna.dnevnik.hr