Srijeda, 15. siječnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Cijene hrane rasle i u rujnu, osim mesa i šećera. Prognoza za 2020./21…

Cijene hrane nastavile su rasti već četvrti uzastopni mjesec, vođene snažnim rastom onih žitarica i biljnog ulja, izvijestila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu FAO…

Ova je organizacija objavila indeks cijena hrane u rujnu, a prosjek je iznosio 97,9 boda što je za 2 boda odnosno 2,1% više u odnosu na prošli mjesec, ali i za 4,6 bodova odnosno 5% više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Cijene žitarica veće za 5,1%
Pogledamo li pojedinačno, cijene žitarica porasle su za 5,1% u odnosu na kolovoz i čak 13,6% u odnosu na rujan prošle godine. Porasle su one kukuruza, sirka i ječma, dok su za rižu pale za 1,4%.

Iz FAO-a navode kako su glavni razlozi povećanja cijena pšenice zabrinutost zbog mogućnosti proizvodnje na južnoj polutki te suhih uvjeta koji negativno utječu na sjetvu ozime u mnogim dijelovima Europe.

Indeks cijene biljnog ulja veći je za 6%, ponajviše zahvaljujući rastućim kotacijama palminog, suncokretovog i sojinog, dostigavši najviši nivo od 8 mjeseci.

Šećer i meso zabilježili pad

“Indeks mliječnih proizvoda nije se mijenjao tijekom mjeseca, s umjerenim rastom cijena maslaca, sira i obranog mlijeka u prahu, nadoknađen padom indeksa punomasnog mlijeka u prahu“, navode iz FAO-a.

Što se tiče mesa, cijene su zabilježile blagi pad od 0,9% , a u odnosu na prošlu godinu niže su za 9,4%. U rujnu su za svinjetinu pale, djelomično pod utjecajem kineske odluke da nametne zabranu uvoza iz Njemačke nakon otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK) među divljim svinjama, dok su one ovčjeg oslabile zbog visokih sezonskih zaliha iz Australije.

FAO indeks cijena šećera također je zabilježio pad i to od 2,6%, a kao rezultat globalnog viška na tržištu. “Posljednje indikacije ukazuju na značajan oporavak proizvodnje u Indiji, drugom najvećem svjetskom proizvođaču, kao i snažnu proizvodnju u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku, nakon pada zabilježenog prošle sezone“, ističu iz agencije.

Prognoza za 2020./21.

U dodatnom izvješću, dali su svoju prognozu za sezonu žitarica u 2020./21.

Tako će na globalnoj razini njihova upotreba iznositi 2,744 milijarde tona, što je za 2,8 milijuna tona manje od rujanske, ali još uvijek za 54,5 mil t iznad procjene 2019/20.

“Procjena svjetskih zaliha žitarica do kraja sezone 2021. iznosi  890 milijuna tona, što je za 5,9 milijuna tona manje od prethodne procjene, ali i dalje predstavlja rekordnu razinu“, poručuju iz FAO-a.

Lucija Bencaric /agroklub.com

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Najnovije

15. SIJEČNJA 1992.- POVIJESNI DAN: HRVATSKA JE MEĐUNARODNO PRIZNATA DRŽAVA!

Hrvatska danas obilježava 33. obljetnicu međunarodnog priznanja. Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom...

Biblijska poruka 15. 1. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Svi traže Isusa – Isus im treba

Mk 1,29-39   Pošto Isus iziđe iz sinagoge, uđe s Jakovom i Ivanom u kuću Šimunovu i Andrijinu. A punica Šimunova ležala u ognjici. I odmah...

Jesu li istinski hrvatski domoljubi vani ili su u Domovini?

Za Predsjedničke izbore u RH aktivno se, po službenoj dužnosti ili na osobni zahtjev, registriralo 250 000 birača, najviše u Bosni i Hercegovini (110.332),...

Prvi čovjek Crkve u Hrvatskoj čestitao Milanoviću pa ga nahvalio

Zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša čestitao je Zoranu Milanoviću na ponovnom izboru za predsjednika Hrvatske. Zanimljivo je da Kutlešina čestitka...

Zaboravljeni hrvatski političar pozvan na Trumpovu inauguraciju

U ponedjeljak, 20. siječnja,  održat će se  inauguracija Donalda Trumpa, novoizabranog američkog predsjednika. Na svečanost je pozvan i zaboravljeni hrvatski političar.   Trump je nedugo nakon...