Gabriel Boric, 35-godišnji Čileanac hrvatskog podrijetla, izabran je za novog predsjednika Čilea. Boric je, kao predstavnik ljevice, u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih u nedjelju pobijedio kandidata desnice Joséa Antonija Kasta s 55,86 prema 44,14 posto glasova. Boric će predsjedničku dužnost preuzeti u ožujku 2022. godine.
Nakon proglašene pobjede, čileanski biskupi u nedjelju navečer Boricu su uputili čestitku. “Zemlja vam je ukazala povjerenje i povjerila vam značajnu misiju, kao autoritetu i prvome slugi, koja će odrediti sudbinu naše zemlje. Molimo Boga da vam podari mudrosti i snage, koji će vam nedvojbeno biti potrebni”, napisali su.
“Misija je uvijek veća od naših mogućnosti i kapaciteta, ali vjerujemo da ćete – uz suradnju s građanima, djelovanjem različitih društvenih i političkih aktera i duhovnom snagom koja dolazi iz vjere i najdubljih ljudskih uvjerenja – biti u mogućnosti pristupiti tome zadatku s dobrom voljom, predanošću i razboritošću”, dodaje se u pismu koje prenosi Crux.
U poruci koju potpisuje kardinal Celestino Aos Braco, nadbiskup Santiaga i predsjednik biskupske konferencije, navodi se da “Katolička Crkva na svojemu hodošašću u Čileu želi nastaviti doprinositi izgradnji pravednijeg i bratskog čovječanstva, u kojemu se poštuje dostojanstvo siromašnih i onih koji pate”.
“Računajte na našu podršku i molitvu, kao i na doprinos našeg pastoralnog djelovanja, koje ćemo uvijek razvijati uz puno poštovanje prema demokratskom poretku naše države i njezinih legitimno izabranih vlasti”, zaključuje se u biskupskoj poruci.
Boricevo političko djelovanje, međutim, ne odgovara uvriježenoj percepciji o političaru koji dobiva podršku biskupa.
Upravo suprotno, Boric se znatno više uklapa u profil političara suvremene progresivne ljevice – osim što je u koaliciji s čileanskim komunistima, novi predsjednik ima podršku čileanske LGBT zajednice, izjašnjava se pobornikom zelenih politika te se zalaže za preobrazbu razvijenoga čileanskog tržišnog ekonomskog modela.
Hrvatskoj javnosti, međutim, Boric je ponajprije zanimljiv kao potomak hrvatskih iseljenika. Kako je izvijestila Slobodna Dalmacija, Boricev pradjed Ive Borić 1897. se godine s otoka Ugljana otisnuo na put koji je završio u Punta Arenasu na jugu Čilea.
Ive Borić, koji je u Čile doputovao zajedno s mlađim bratom Šimom, prvih je godina po doseljenju radio u rudnicima salitre, dok su braća kasnije radila kao brodograditelji i kopači zlata.
Bračni par Borić, Ive i Božica, koji su u Čile doputovali sa sinom Ivanom, u novoj domovini dobio je još desetero djece. Jedan od njih, Vladimiro (1905.-1973.), kasnije je postao prvi biskup hrvatskih korijena u Punta Arenasu.
Među djecom Borićevih bio je i književnik Vicente (1907.-1986.), a sedmo dijete, sin Luis (1908.-2001.) djed je novog čileanskog predsjednika.
Luis je u Punta Arenasu oženio Magdalenu Scarpa Martinić (kćersku doseljenika s Brača), s kojom je imao četvero djece: dva sina i dvije kćeri. Najstarije dijete, sin Luis Javier Borić Scarpa, kasnije je oženio čileansku Katalonku Soledad Font Aguilleru.
U tom braku 1986. je godine rođen Gabriel, od nedjelje najmlađi predsjednik Čilea.
