U Hrvatskoj je danas spomendan na Dan neovisnosti, kojim se obilježava povijesna odluka Sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, donesenu 25. lipnja 1991.
Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika od 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine, piše Narod.hr.
SDP je glasovao protiv te odluke, a dio predstavnika Srba otišao je iz Sabora
Na današnji dan 25. lipnja 1991. sastao se Hrvatski sabor i donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. SDP je glasovao protiv te odluke, a dio predstavnika Srba otišao je iz Sabora. Prema svjedočenju predsjednika Sabora Žarka Domljana dio njih se stavio na čelo krvave agresije protiv Hrvatske.
U okruženju velikosrpskih prijetnji i inertnosti svjetske diplomacije, Hrvatski sabor proglasio je Republiku Hrvatsku, do tad u sastavu socijalističke Jugoslavije, suverenom i samostalnom državom. Tim činom, Hrvatska je postala nezavisna država, pokrenula postupak razdruživanja od drugih jugoslavenskih republika i zatražila je međunarodno priznanje.
Govor dr. Franje Tuđmana
U svom govoru, predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman istaknuo je:
„Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhunaravnih razloga.”
No, donošenje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti nije prošlo bez polemike u Saboru o njezinu sadržaju i načinu donošenja. SDP je zahtijevao da se Hrvatska obveže da nakon proglašenja neovisnosti odmah pokrene postupak udruživanja u „Savez suverenih republika“ (bivše SFRJ).
Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne veze s ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.
Medijski izvještaj
O događajima u Saboru 25. lipnja 1991. mediji su izvijestili: „Jednoglasno usvajanje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti bilo je ponešto narušeno budući da su protiv nje glasali zastupnici Stranke demokratskih promjena. Ivica Račan je u ime kluba zastupnika SDP-a tijekom rasprave predlagao novu ustavnu odluku „koja polazi od ideje da je savez suverenih republika oblik rješavanja državne krize koji je za većinu republika prihvatljiv“ te da „istodobno s pokretanjem postupka razdruživanja valja pokrenuti i postupak udruživanja u savez suverenih republika“, odnosno ustanoviti prijelazni režim za uređenje međusobnih odnosa što bi se postiglo „ustanovljavanjem konfederalnog statusa Hrvatske, a ne jednostranom odlukom o osamostaljenju.’” (Večernji list, 26. 6. 1991.)
Dio zastupnika Srba, od kojih dio i iz SDP-a, nije došao na popodnevnu svečanu sjednicu već je otišao u svoje općine gdje su već trajali napadi na hrvatsko stanovništvo i pripadnike ZNG-a koji su nadljudskim snagama branili hrvatska sela po Slavoniji, okolici Knina, Obrovca i drugdje.
Promjena u kalendaru
Prethodnih godina 25. lipnja slavio se Dan državnosti na temelju odluke vladajuće koalicije na čelu sa SDP-om. Ona je 2001. godine odlučila da se kao državni blagdani i neradni dani slave Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, dok je 30. svibnja, dotadašnji Dan državnosti, postao Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan.
Hrvatski sabor u studenom 2019. godine utvrdio je novi kalendar blagdana što je nakon 19 godina dovelo do novog preslagivanja neradnih dana.
U novom kalendaru Dan državnosti (državni blagdan i neradni dan) vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja postao Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora, koji se također obilježava kao spomendan.