U povodu 29. obljetnice napada na Petrinju i susjedna mjesta, u tom je gradu u sklopu Dana sjećanja održana komemoracija u spomen na 598 braniteljskih i civilnih žrtava Domovinskog rata…
Tog 16. rujna 1991. godine žestokim je minobacačkim napadom počelo teško stradanje Petrinje i Petrinjaca.
Samo toga dana srpski pobunjenici i JNA zarobili su i strijeljali 17 pripadnika Zbora narodne garde i policije, a četrdesetak ranjenih građana potražilo je pomoć u sisačkoj Općoj bolnici.
Kod Spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima u sjećanje na taj dan održano je, u organizaciji Grada Petrinje i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Petrinje, svečano polaganje vijenaca i paljenje svijeća uz čitanje imena svih 598 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata ubijenih na području Petrinje. Najmlađa petrinjska žrtva imala je samo 8, a najstarija 99 godina.
Kao izaslanik Predsjednika RH komemoraciji je prisustvovao umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković, posebni savjetnik predsjednika RH za veterane Domovinskog rata, dok je izaslanik Predsjednika Vlade i Predsjednika Hrvatskog sabora bio Ivo Žinić, župan SMŽ. Ispred Ministarstva obrane počast je odao general pukovnik Drago Matanović, glavni vojni inspektor,dok je počast poginulima kao izaslanik ministra hrvatskih branitelja odao glavni tajnik Ministarstva Ivica Akmadža.
Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje kazao je kako pred Spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima može s velikim poštovanjem i pijetetom reći jedno veliko hvala svima koji su napravili sve što je trebalo da bi stvorili Domovinu Hrvatsku.
“Danas nije samo dan da se poklonimo, danas je dan da stisnemo ruke svim majkama i obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, svima onima koji su osjetili ovaj rat s tugom i boli, ali i s vječnim sjećanjima koja ostaju njima kao obiteljima u srcu. Danas ovdje moramo iskazati jedno ogromno poštovanje. Hvala svima koji su došli sa svih razina države- izaslanicima Sabora, Vlade i Predsjednika, županije, gradova. Mislim da je to jedan dobar početak da poneki dođu vidjeti što znači Grad Petrinja u Domovinskom ratu. Petrinja i sva okolna mjesta i ljudi nisu za stvaranje Domovine mogli napraviti više nego što su napravili i zato stojimo ovdje ponosno jer smo drugi dan iza Vukovara koji smo dali najviše da stvorimo Domovinu. Ovdje se postavlja pitanje ovdje gdje se stvarala Domovina koliko je Domovina vratila. Nadam se da ćemo u našoj budućnosti svi jednim zajedničkim radom doprinijeti da ta pitanja ne postavljamo. Mi očekujemo ovdje institucije, očekujemo i Predsjednika Republike, Predsjednika Vlade i Predsjednika Sabora. Petrinja je to zaslužila kao i Knin, Vukovar i ostali gradovi“ kazao je Dumbović.
Predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Darko Dumbović istaknuo je kako se na području Petrinje nalazi osam masovnih grobnica što predstavlja trećinu svih masovnih grobnica koje se nalaze na području Sisačko – moslavačke županije.
„Ovo pokazuje koliki je obim stradanja bio ovdje u Petrinji i ono što želim poručiti hrvatskoj javnosti jest to da za zločine na području Petrinje do dana današnjeg još nitko nije odgovarao. I ako mi dozvolite, ne mogu a da ne iskažem svoje ogorčenje i razočarenje, jer danas smo ponovno vidjeli ovdje da su došli izaslanici, koji su naši ratni prijatelji, ali su izaslanici, nisu ni predsjednik Vlade, ni predsjednik Republike, ni predsjednik Hrvatskog sabora, ni ministar unutarnjih poslova, ni ministar hrvatskih branitelja, ni ministar obrane. Ovih 598 imena zaslužuje da im državna vlast oda dužnu počast, to se još nije dogodilo svih ovih godina. Do sada još ni jedan predsjednik Republike nije bio ovdje, ni jedan predsjednik Vlade, ni jedan predsjednik Sabora. Gospodo kada se mislite ukazati?“ kazao je Darko Dumbović,
Kontroverzni isačko-moslavački župan Žinić rekao je kako je prije 29 godina počelo veliko zlo za petrinjsko područje.
“Ni 29 godina kasnije ne mogu shvatiti tko je to mogao napraviti i zašto se to moralo dogoditi. I danas smo došli ovdje s nadom za bolje sutra i vjerujem da je Petrinja grad u kojem se može živjeti”, kazao je. Žinić je izrazio nadu da će se uskoro vratiti veliki broj mladih koji su otišli. “Ovdje moram reći da Petrinja nije ostavljena i zaboravljena i da će se uskoro promijeniti slika grada i uvjeti života”, poručio je Žinić.
U Domovinskom ratu stradalo je ukupno 598 Petrinjaca, od kojih 303 branitelja, a za njih 89 još se ne zna sudbina. U sklopu svečanosti otvorena je i izložba ratnih fotografija sisačkog fotoreportera Borisa Savića. Sveta misa zadušnica za sve poginule nestale i umrle hrvatske branitelje te civilne žrtve Domovinskog rata održana je u petrinjskoj župnoj crkvi sv. Lovre, šprenosi nacionalno.hr.
T.H.