Najstarija hrvatska dijaspora, ona na Kosovu, obilježila je 720. godišnjicu prvog spomena Janjeva.
Ministar Grlić Radman nazočio je zajedno s potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih poslova i dijaspore Republike Kosovo Donikom Gërvallom-Schwarz, svečanom obilježavanju 720 godina prvog pisanog spomena Janjeva.
“Hrvati su na Kosovu sedam stoljeća sačuvali svoj identitet uz pomoć jezika i katoličke vjere. Uspostava neposrednih veza s Hrvatskom učvrstila je njihov osjećaj da su i oni dio hrvatskog naroda, štoviše njegova povijesno najstarija dijaspora, a Hrvatska njihova Domovina.
Obilježavanje 720 godina prvog pisanog spomena #Janjevo – Hrvati su na #Kosovo sedam stoljeća sačuvali svoj nacionalni identitet uz pomoć jezika i katoličke vjere. Skrb za Hrvate na Kosovu sastavni je dio politike @VladaRH.
— Gordan Grlić Radman (@grlicradman) May 9, 2023
”Željeli bismo da Hrvati na Kosovu uživaju sva ona prava koja uživa albanska zajednica u Hrvatskoj”
Skrb za Hrvate na Kosovu sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske. S tim u svezi želim naglasiti kako se o problemima i položaju hrvatske manjine na Kosovu vodi redoviti dijalog s kosovskim institucijama i vlastima, a prilikom svakog susreta to i naglašavamo.
Željeli bismo da Hrvati na Kosovu uživaju sva ona prava koja uživa albanska zajednica u Hrvatskoj, u prvom redu da se osigura osobna sigurnost i zaštita imovine, poboljša infrastruktura, te da Hrvati kao manjina budu priznati u Ustavu Kosova”, naglasio je ministar.
U nastavku prenosimo tekst o Hrvatima u Janjevu s Facebook stranice Volim Dinamo.
Ove godine, 2023., Janjevo slavi veliku 720. obljetnicu od prvog pisanog spomena. Za one koji ne znaju, dakle – Janjevo je najstarija hrvatska dijaspora, koja je na Kosovu nastala kao dubrovačka trgovačka kolonija, kada su tamo došli trgovci i obrtnici s prostora slavne, čuvene Dubrovačke Republike. Dubrovačka Republika je bila svjetski poznata i priznata upravo po svom trgovačkom i diplomatskom umijeću, brojnim obrtnicima, ali i naprednom društvenom i političkom uređenju, dostignućima na području književnosti, umjetnosti, znanosti, graditeljstvu, obrazovanju…
Naši Janjevci su kao katolička enklava na Kosovu opstali kroz duga i burna stoljeća i pritom uspješno očuvali svijest o svom hrvatskom podrijetlu i dubrovačkim korijenima, kao i hrvatski jezik i identitet, te katoličku vjeru. “Vjekovima u vjeri, za vječnu Hrvatsku Janjevci”. Po zadnjim podacima, na Janjevu je danas ostalo samo oko 160 Hrvata.
Mala, ali snažna i vjerna zajednica, hrvatska dijaspora koja će, nadamo se, još stoljećima čuvati svoj hrvatski jezik, nacionalnu svijest i katoličku vjeru. Naravno – i ljubav prema Hrvatskoj i Dinamu, najboljem i najvećem hrvatskom klubu.
Od 1990., kada je u Janjevu bilo oko 4000 Hrvata Janjevaca, većina ih se potom iselila, vratila u svoju Hrvatsku, najviše u općinu Kistanje, u Šibensko-kninskoj županiji.
Spomenimo i neke istaknute Hrvate Janjevce – biskupi Petar Palić i Roko Glasnović, zlatni hrvatski olimpijac Josip Glasnović, hrabri hrvatski general i domoljub Željko Glasnović, sjajni donačelnik Kistanja Roko Antić, glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić, blaženi Serafin Kodić Glasnović, fra Ivan Matić (Kuća susreta Tabor), hrvatske pjevačice anđeoskog glasa – četiri sestre Palić… Puno izvrsnih ljudi…
Od srca čestitamo veliku 720. godišnjicu prvog spomena Janjeva davne 1303. godine, svim našim Janjevcima, i u Janjevu i u Hrvatskoj, od Kistanja (“novog Janjeva”) do Dubrave i Sesveta i diljem Hrvatske i svijeta, a posebno Janjevcima “uvijek vjernim Dinamu”, kako su sami napisali na jednom od najlegendarnijih transparenata ikad viđenih na maksimirskim tribinama. Malo tko od starijih Dinamovaca se ne sjeća veličanstvenog, najdužeg plavog transparenta na vrhu istočne maksimirske tribine, na kojemu je pisalo: “PLAVI, PLAVI, VI STE DEČKI PRAVI! I KRV SVOJU ZA PLAVU BOJU. UVIJEK VJERNI DINAMU – JANJEVCI”.