Demograf Ivan Čipin u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” rekao je kako je zadnjih 15 godina vidljiv trend pada broja živorođene djece. Nakon ulaska Hrvatske u EU došlo je do kratkotrajne stabilizacije, da bi u zadnjih nekoliko godina, posebno u 2023. godini, ponovno svjedočili padu.
”Prvenstveno zbog demografskih razloga jer u dob za rađanje ulaze generacije rođene početkom 1990-ih, tad smo imali znatniji pad živorođenih zbog Domovinskog rata i tranzicije iz tržišnog u plansko gospodarstvo. To je nešto što zovemo demografski momentum i on je nama negativan. Pojednostavljeno, to znači da su generacije malobrojnije nego generacije starijih i čak uz iste stope fertiliteta generiraju manji broj djece. Taj apsolutni broj živorođene djece će se nastaviti smanjivati i u narednim godinama”, rekao je Čipin.
Naglasio je kako stopa fertiliteta u Hrvatskoj, ako se gleda u europskim okvirima, i nije tako nisko.
”Zvuči paradoksalno da smo iznad europskog prosjeka. Mnoge nordijske zemlje imaju nižu stopu fertiliteta od Hrvatske”, rekao je.
”Opće objašnjenje je da se radi o nesigurnosti, neizvjesnosti u čitavom svijetu, pogotovo razvijenim zemljama zbog rata u Ukrajini i na Bliskom istoku. U Europskoj uniji sve zemlje osim Portugala su doživjele pad fertiliteta u 2023., riječ je o nečem globalnom. Mi se još koliko toliko držimo i nismo spali na niske razine kakve imaju Finska ili Litva”, dodao je demograf.
Krajem prošle godine predstavljena je strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine. Bilo je dosta kritika da je ona općenita.
”Istaknuli smo dva važna cilja kroz koja želimo djelovati, da izgradimo poticajno okruženje za mlade i naše obitelji, a drugi cilj je mobilnost stanovništva, rekla je Željka Josić”, državna tajnica Središnjeg ureda za demografiju i mlade.
”Naše obitelji se neće odlučiti za više djece ako ne stvaramo pozitivno okruženje u društvu. Vlada je napravila cijeli niz poticajnih mjera, i kroz rodiljne i roditeljske potpore će s 1. ožujkom stupiti izmjene Zakona o dječjem doplatku, niz mjera kroz aktivne politike zapoošljavanja, porezne olakšice, stambene poticaje za mlade obitelji, to je sve što smo radili do sada i što ćemo nastaviti”, rekla je.
Sven Marcelić, sociolog, Filozofski fakultet u Zadru, istaknuo je kako demografski procesi nisu stvar dnevne politike.
”Govorimo o dugim procesima na koje ne možemo utjecati mjerama koje ćemo donijeti od danas do sutra”, rekao je.
Kada se govori o stopama fertiliteta, istaknuo je, treba razmatrati širi socioekonomski okvir.
”Skandinavske zemlje su sigurno ekonomski razvijenije od Hrvatske, međutim kada gledamo njihov vrijednosni okvir, možemo vidjeti da je puno manje izražena tradicionalna konstrukcija društva i obitelji, ljudi su manje motivirani da imaju djecu jer su više individualizirani”, pojasnio je.
Fertilni kontingent smanjuje se i zbog sve većeg broja mladih koji napuštaju Hrvatsku.
Marcelić je istaknuo kako su vrlo bitni i regionalni odnosi.
”Godine 2001. Slavonija i Dalmacija su imale otprilike jedan broj stanovnika, u međuvremenu Slavonija je izgubila oko 250 tisuća stanovnika, a Dalmacija oko 60-ak tisuća”, rekao je.
Diana Kobas Dešković, stručnjakinja za usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, rekla je kako se poslovno okruženje promijenilo.
Poslodavci su puno osvješteniji na pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života i usklađenja tih uloga, zbog toga što je puno toga više u javnom prostoru, ali i zbog zahtjeva novih generacija kojima je usklađenje privatnog i poslovnog života visoko na listi prioriteta. Mladi biraju poslodavce koji će im omogućiti da imaju posao i život.
”Dogodilo se i da su se poslodavci počeli djelomično pružati pomoć oko čuvanja djece, pružaju podršku oko organizacije zimskih ili ljetnih praznika, pružaju podršku i kod zdravstvene skrbi. Nemamo dovoljno raspoložive radne snage i nudimo sve što možemo da bismo privukli najbolje na tržištu”, dodala je Kobas Dešković.
Bez obzira na sve iskorake, ženama je još uvijek teže uskladiti posao i roditeljstvo.
”Radi se o kulturalno naslijeđenim obrascima u kojima žene preuzimaju na sebe puno više obiteljskih i kućnih obveza, a onda se to nastavlja s rodiljnim i roditeljskim dopustom. Samo četiri posto očeva koristi pravo na roditeljski dopust, i to na dva mjeseca. Dok žene izostaju najmanje 14 mjeseci”, rekla je Kobas Dešković.
Demograf Čipin rekao je kako Hrvatske ne treba težiti stopi fertiliteta od 2,1 jer je nećemo dostići.
”Stopa koja bi nama trebala da bi izjednačili broj živorođenih i umrlih je 2,5 Definitivno se moramo prilagoditi na budućnost u kojoj će broj živorođene djece biti manji nego sada, no to ne znači da trebamo odustati od mjera. Prema istraživanjima u većini zemalja željeni broj djece je veći od stope fertiliteta. Postoji taj jaz između željenog i ostvarenog fertiliteta i tu se vidi mogućnost za populacijske demografske politike da djeluju”, rekao je.
Podaci pokazuju i kako se svaki šesti par u Hrvatskoj susreće s neplodnošću.
”Prepoznali smo taj izazov i jasno naglasili u strategiji da je 5 posto rođene djece iz postupaka potpomognute oplodnje”, rekla je Josić.
”Rekla bih da je zakonska regulativa što se tiče postupaka, dostupnosti centara, prilično dobra. Imamo kvalitetne stručnjake i kvalitetne centre”, dodala je.
Marcelić je istaknuo kako Hrvatska mora razmišljati o regionalno dobro raspoređenom ekonomskom rastu.
”Imamo kompleks problema iz kojih se može vidjeti nekoliko stvari. Hrvatska je zemlja stare Europe, moderne, individualizirane, u kojoj tradicionalni pritisak prema obitelji i braku više nije toliko izražen. S druge strane, Hrvatska ekonomski stoji slabo, ima problem iseljavanja. Ljudi žive nesiguran život u kojem se kasno odlučuju a djecu”, rekao je.