Bitka za Bleiburško polje je dobivena, zaključak je to koji bi se mogao izvući nakon nedavno održanog stručno-znanstvenog okruglog stola na kojem se razgovaralo o upravnopravnim sporovima koji se vode u Austriji zbog povijesnog grba na spomeniku i vlasništva nad zemljištem na Bleiburškom polju. Na okruglom stolu Počasnog bleiburškog voda govorilo se i o pravnoj i o znanstvenoj strani ove problematike, a taj događaj okarakteriziran je i kao odgovor na optužbe austrijske vlasti da je komemoracija za hrvatske žrtve komunističke osvete najveći neofašistički skup nakon Drugoga svjetskog rata, piše Dnevno.hr
Na okruglom stolu objašnjeno je kako je zemljište na Bleiburškom polju kupljeno novcem Počasnog bleiburškog voda zahvaljujući donacijama Vlade i hrvatskih iseljenika, što je u skladu s austrijskim zakonima. Zemljište je kupljeno na ime Ilije Abramovića, koji je u njegov posjed došao kao povjerenik, odnosno skrbnik zemljišta u ime Bleiburškog voda, a Abramović je prije smrti posebnom oporukom zemljište ostavio u nasljeđe Vodu.
Pravo udovice
Spregom između austrijskih struktura zemljište se pokušalo oteti Vodu, a usporedno s time zabranila se komemoracija na Bleiburškom polju, ali i hrvatski grb s prvim bijelim poljem. U Bleiburškom vodu pravodobno su poduzeli potrebne korake pa su, da bi zaustavili austrijsku zavjeru, angažirali odvjetnički ured u Klagenfurtu.
Do kolovoza ove godine za odvjetničke i sudske sporove Vod je izdvojio više od 20 tisuća eura, a provedeni su i upravno-sudski postupci koji su se odnosili na zabranu komemoracije i hrvatskog grba. Počasni bleiburški vod i ljetos je u priopćenjima objašnjavao kako su četiri puta od 2004. do 2008. na ime svojeg rizničara, a potom i predsjednika Abramovića kupili zemljište od 27.853 četvorna metra na Bleiburškom polju. To sa zemljištem iz 1965., koje je također uknjiženo na Abramovića, čini 29.869 četvornih metara.
Nakon toga je Abramović kao povjerenik-skrbnik kod javnog bilježnika potpisao kodicil sa šest dodataka u kojima stoji da u slučaju njegove smrti kompletno zemljište na Bleiburškom polju pripada Bleiburškom vodu. Naime, budući da je to zemljište bilo klasificirano kao poljoprivredno, ono se nije moglo kupiti na ime Voda.
Potom slijedi još jedan dopis javnog bilježnika Hansa Petera Umfaherera iz Klagenfurta koji je u srpnju 2021. kao povjerenik Općinskog suda od PBV-a zatražio izjašnjavanje o tome prihvaćaju li u nasljedstvo zemljište na Bleiburgu koje im je Abramović ostavio. U ime PBV-a krajem srpnja 2021. potvrdno odgovara tadašnji predsjednik Marko Grbeša. Zatim i odvjetnik Paya od njih traži izjašnjavanje o prihvaćanju nasljedstva te dobiva potvrdu s potpisom ondašnjeg glavnog tajnika Ante Kutleše.
Vod je u slučaj uključio klegenfurtskog odvjetnika Andreasa Horačeka, a on se obratio javnom bilježniku Gerhardu Zombat-Zombatfalvaeu koji mu je potvrdio da je stvarni vlasnik zemljišta Bleiburški vod, dok je Abramović njegov skrbnik. Svemu tomu unatoč, lani u prosincu Općinski sud u Klagenfurtu donosi rješenje na temelju kojeg zemljište pripada Abramovićevoj supruzi, nakon čega su Bleiburškom vodu preostale dvije opcije – ili tužba udovice Elfriede ili pokušaj nagodbe s njezinim odvjetnikom, za što su se na koncu i odlučili. No odvjetnik Paya se javlja nakon dulje stanke i priopćava Vodu kako je zemljište već prodano mljekaru Franzu Skuku iz Bleiburga.
Odvjetnik PBV-a obraća se potom sutkinji Okružnog suda u Klagenfurtu koja je dala zeleno svjetlo za prodaju pa tada doznaju kako ona nije imala saznanja o kodicilima jer je Paya tu činjenicu zatajio, čime je počinio kazneno djelo. Nakon toga Vodu nije preostalo ništa drugo nego tužba.
Sredinom listopada ove godine Općinski sud u Klagenfurtu privremeno je poništio odobrenje kupoprodajnog ugovora između Abramovićeve nećakinje Brigitte Kafer i Franza Skuka potpisanog uz posredovanje Paye. Rješenjem u gruntovnici u Unterloibach-Bleiburgu naređeno je brisanje zabilježbe kojom je Skuk rezervirao uknjižbu zemljišta na svoje ime, ali i upis zabilježbe kojom se zabranjuje bilo kakvo postupanje vezano uz to zemljište bez odobrenja Bleiburškog voda u kojem se smatra da je to korak prema dobivanju bitke za Bleiburško polje.
Njemački simbol
U tijeku je, kako je rečeno na okruglom stolu, borba za hrvatski povijesni grb na spomeniku bleiburškim žrtvama koji je uklonjen na temelju odluke vlasti Koruške, odnosno na temelju rješenja o zapljeni iz travnja 2022. Taj grb na spomeniku se nalazi od 1987., a zbog uklanjanja grba Vlada je lani u svibnju uputila prosvjednu notu Austriji.
Prema onome što je rečeno na okruglom stolu, ovaj je slučaj apsolvirao profesor Stjepan Ćosić koji je tumačio nastanak i simbol šahiranog grba s prvim bijelim poljem naglasivši kako se on koristi još od 20. stoljeća, pri čemu je najzaslužnija osoba, a čini se i autor grba Regnum Croatiae et Dalmatiae bio kralj, a zatim i car Rimskog Carstva Njemačkog Naroda, Austrijanac Maksimilijan Habsburški.
“Simbol jedne političke organizacije – Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke – miješa se s jednim državnim, zemaljskim ili nacionalnim grbom. Pritom se očito baš puno ne zna ni o povijesti njemačkih simbola”, rekao je na okruglom stolu znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest Mario Jareb, dok je voditelj Predsjedništva Počasnog bleiburškog voda Bože Vukušić izrazio uvjerenje da će hrvatski narod uskoro ponovno moći komemorirati tisuće i tisuće svoje braće i sestara koji su mučki pobijeni nakon Drugoga svjetskog rata.