Je li okrutno kravama uklanjati rogove donedavno nije bilo jedno od važnijih političkih pitanja u Švicarskoj…
Ali kada je stočar Armin Capaul, nadahnut razgovorima sa svojim kravama, uspio isposlovati nacionalni referendum o tom pitanju, nakon kampanje koju je započeo bez novca i političke podrške, postao je medijska zvijezda.
On inzistira da ovo nije priča o njemu.
“Krave su važne, ne ja”, kaže Capaul, farmer u svojim sedamdesetim godinama koji živi u selu Perrefitteu, u srcu planinskog masiva Jure.
Svojim kravama zahvaljuje na ideji i upornosti koja će na koncu rezultirati nedjeljnim referendumom.
“Uvijek u štali razgovaram sa svojim kravama. Pitale su me mogu li učiniti nešto za njih, mogu li im pomoći da zadrže rogove”, rekao je.
“Ovako ili onako, nešto se moralo učiniti. Pa ako udruge za zaštitu životinja nisu htjele ništa poduzeti, ja jesam”.
Krava – nacionalna životinja
Na referendumu u nedjelju traži se ustavni amandman kojim bi stočari dobivali poticaje da ne diraju kravlje rogove.
Referendum je dio slavnog švicarskog sustava izravne demokracije, ali je na mnogo načina drugačiji od inicijativa o kojima se zadnjih godina glasalo.
Prijedlozi obično imaju podršku etabliranih političkih stranaka koje se koriste stranačkom infrastrukturom za prikupljanje 100 tisuća potpisa nužnih za raspisivanje referenduma. U kampanji se potom koriste lobističkim grupama.
To nije bio Capaulov način.
Godine 2010. poslao je pismo ministarstvu poljoprivrede i zatražio da se kravlji rogovi uvrste u dio zakona o dobrobiti životinja.
“Smijali su mi se”, rekao je Capaul.
Potom je krenuo pisati zastupnicima u gornjem i donjem domu parlamenta, ali niti od toga nije bilo nikakve koristi.
Kada ta strategija ne uspjela, pokrenuo je narodnu inicijativu i u propisanih 18 mjeseci prikupio 119.626 potpisa. Na koncu je dobio i podršku skupina za zaštitu životinja i okoliša.
“Da mi je žena znala u što će se ovo pretvoriti, ne bi me podržala”, našalio se, misleći na svoju novostečenu popularnost.
Osim pitanja okrutnosti prema životinjama, u javnosti se ovim povodom povela i debata o stočarstvu. Neki, naime, tvrde da je rezanje rogova ključno za ekonomski uspjeh jer uzgajivačima omogućava da na manjem prostoru drže više krava uz manje rizika od ozljeda.
Capaul i oni koji ga podržavaju smatraju da je očuvanje rogova ispravna stvar i za životinje i za državu, koja se slikama rogatih krava služi za promociju svega od čokolade do svoga planinskog krajobraza.
“Rogovi su dio krave. U njima je mnogo krvi, mnogo više nego u psećem repu, a njih se ne smije rezati”, kaže Capaul. “U Švicarskoj još uvijek ima 10 posto krava s rogovima i njih želim spasiti”.
“Krava je u neku ruku nacionalna životinja. Njezine slike su posvuda”, naglašava.
Hrvatima se onemogućavaju referendumi
S druge strane, Hrvatima se svaki pokušaj građanskog referenduma pokušava onemogućiti. Podsjetimo, ministarstvo uprave, s HDZ-ovim Lovrom Kušćevićem na čelu,donijelo je Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma po kojem će “organizacijski odbori referendumskih inicijativa morati državi transparentno dostavljati podatke o svojem financiranju i promidžbi, a u obvezama će u velikom dijelu bit izjednačeni s političkim strankama i nezavisnim listama”. Vlada je ovaj Prijedlog zakona uputila u saborsku proceduru.
Glavna je novina prijedloga Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma ograničavanje mogućnosti demokratskog izjašnjavanja građana na referendumu.
Naime, organizacijski odbori referendumskih inicijativa ubuduće će u obvezama biti u velikom dijelu izjednačeni s političkim strankama i nezavisnim listama, prema pisanju Jutarnjeg lista. Morat će imati poseban račun za financiranje referendumskih aktivnosti, neće – jednako kao i stranke – moći primiti donaciju veću od 30.000 kuna od fizičkih osoba ni više od 200.000 kuna od pravnih osoba za državni referendum, neće smjeti primati donacije stranih država ili pravnih osoba, državnih poduzeća, vjerskih zajednica ni anonimnih donatora te će imati ograničen maksimalni iznos koji smiju potrošiti na aktivnosti vezane uz pojedini referendum:
Za onaj na državnoj razini propisani maksimalni iznos bit će 8 milijuna kuna, što odgovara maksimalnom trošku kampanje za predsjednika države, za lokalni referendum u Zagrebu milijun kuna, koliko smije potrošiti i kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, za referendum u županiji 600.000 kuna, koliki je maksimum i za kandidata za župana itd.
Prema prijedlogu Zakona, i stranke i referendumske inicijative morat će za svaku donaciju veću od 5.000 kuna s donatorom sklopiti ugovor o donaciji te od njega pribaviti izjavu da se protiv njega ne vodi postupak zbog nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, proračunu jedinice samouprave ili zaposlenicima. Ako joj ipak stigne donacija u tom iznosu za koju nije zaključen ugovor, morat će je u roku od 15 dana uplatiti u državni proračun,donosi narod.hr
D.K.