Piše: glavni urednik Vlado Kolak
Pred nama su, za koji dan, najvažniji međunarodni izbori na svijetu. U Hrvatskoj kampanja nije prljava kao pred travanjske parlamentarne izbore, međutim u nekim drugim zemljama nije tako. U Slovačkoj se dogodio atentat na Fica, njihova premijera. Robert Fico je lijeva verzija Orbana i izrazito proruski orijentiran političar.
Oko 373 milijuna građana će od 6. do 9. lipnja u 27 država članica Europske unije birati 720 zastupnika koji će idućih pet godina donositi zakone koji utječu na svakodnevni život gotovo 450 milijuna građana EU-a. Najmanje članice Malta, Cipar i Luxemburg imaju po šest zastupnika u EU parlamentu, a najviše Njemačka čak 96. Hrvatsku predstavlja 12 zastupnika. Za razliku od parlamentarnih izbora u kojima je Hrvatska podijeljena na izborne jedinice, na EU izborima cijeli prostor RH, uključujući biračka mjesta izvan njezinih granica, čini jednu izbornu jedinicu. Postoji mogućnost preferencijalnoga glasovanja. Neke države su osigurale glasovanje elektroničkim putem ili preko interneta.
U Luksemburgu i Bugarskoj glasanje obvezno
Neke članice počinju glasovati već u četvrtak, 6. lipnja, kao npr. Nizozemska, a neke tek u nedjelju, ali će se prvi konačni rezultati objaviti tek u nedjelju navečer kako ne bi utjecali na ostale birače. Zanimljivo je istaknuti da je u Luksemburgu i Bugarskoj glasanje obvezno. Inače, na zadnjim EU izborima, 2019. godine izlaznost birača je iznosila 50,6 posto. Kako ankete govore u Hrvatskoj je ovaj put zainteresiranost za izlazak na izbore veća nego prije pet godina. Možda je jedan od razloga i to što smo u travnju imali parlamentarne izbore gdje je kampanja došla do usijanja, pa se to raspoloženje prelijeva i na ove izbore.
Orbanov skup protiv rodne ideologije, ratne retorike i otvorenog društva
Očekuje se da će grupacija stranaka desnice osvojiti dobar rezultat, prestići grupaciju stranaka ljevice te postati druga, a time vjerojatno i vladajuća opcija u parlamentu. Ono što desnicu čini desnicom, kako u Hrvatskoj, tako i u EU jest nejedinstvo oko mnogo ključnih točaka i jako će biti teško ostvariti njihovu suradnju. Sasvim sigurno da će se od jeseni jače čuti glas Marie le Pen, Giorgie Meloni i Orbana u Europi. Oni međutim ne žele koalirati s njemačkim AfD-om. Orban je održao velebni predizborni skup u Budimpešti gdje se obratio okupljenom mnoštvu s porukom da Mađarska nije na prodaju Bruxellesu, Washingtonu ni američkom oligarhu Georgeu Sorosu. Stotinama tisuća okupljenih na skupu obrane kršćanskih konzervativnih vrijednosti, protiv rodne ideologije, ratne retorike i otvorenog društva poručio je da neće dopustiti da se mađarska djeca šalju na ratište u Ukrajinu. „Nema migracija, nema spola, nema rata. Po treći put nećemo ići na istok, nećemo više ići na rusko bojište.“ Orban je rekao kako je George Soros napisao scenarij prije 30 godina, prema kojem bi Rusija mogla biti poražena zapadnom tehnologijom i istočnoeuropskim ljudstvom, a manjak radne snage mogla bi nadoknaditi migracija.
Tko raspoređuje proračun od 189 milijardi eura?
Valja napomenuti da je 80 posto zakona koji su usvoje u EU saboru Hrvatska dužna uskladiti. I ono što je najvažnije, biramo ljude u EU parlament koji usvajaju proračun koji ove 2024. godine iznosi 189 milijardi eura. Ogroman je to novac koji se uglavnom dijeli za projekte lgbt zajednice, klimatskih promjena, zaštite okoliša i slično. Nešto slično kako funkcionira i ministarstvo kulture u Hrvatskoj. Ti EU projekti su produkt birokratskoga aparata koji njima upravlja i raspolaže. Predizborne teme koje glavno-strujaški mediji nameću u kampanji su sigurnost građana – migracije, rat u Ukrajini – slanje hrvatske vojske na ratište, ekologija, klimatske promjene i slično. Jasno je kako trenutno EU vode centri moći duboke države, okultna oligarhija čiji je cilj totalitarno društvo bez ljudskih prava i sloboda. Nakon što su potpuno istisnuli kršćanske vrjednote i nametnuli potpuno protunaravne i protubožje manipulacije spolom, mladež nam guraju u treći svjetski rat.
Hrvati su ponovno predziđe kršćanstva čija policija i vojska brani EU granice. Budući da imamo tu funkciju imamo pravo i iznijeti svoju viziju Europe utemeljenu na kršćanskim vrijednostima. Na koncu, Hrvatska je u zadnjih 20 godina dala zapadnim zemljama više od pola milijuna mladih i obrazovanih ljudi koji Europu drže vitalnom i humanom zajednicom. Hrvatski liječnici liječe više milijuna Europljana. Kandidate za EU parlament, u ime branitelja, pitamo hoće li u Bruxellesu biti zastupnici hrvatskoga naroda i raditi na ostvarenju hrvatskih interesa ili smokvin list „duboke države“ koja će ih za vjernost dobro platiti?
Zbog svega rečenoga predlažemo im sljedeće:
Hrvati žele da se iz EU proračuna prestanu financirati sumnjivi projekti te da se tim milijardama eura otpočne financirati obrazovanje, zdravstvo, policija i vojska. Ova četiri resora „na svojim leđima će izvući EU iz bespuća, a njeni radnici trebaju imati jednake obveze, prava i plaće. Ovakvim okvirom standard hrvatskih građana bi se i te kako značajno povećao, zaustavilo bi se iseljavanje, a u Hrvatsku bi se vratio milijun Hrvata.
O ovim prijedlozima obavili smo razgovore sa sindikalnim vođama u RH i liječničkim komorama. Više od 90 posto njih podržava ideju da obrazovanje, vojska, policija i zdravstvo budu na EU proračunu. Kroz razgovore smo se usuglasili da se kultura treba financirati iz hrvatskoga državnog proračuna, ali s istom plaćom kao i kod drugih zaposlenika čija plaća je s državnoga proračuna. Očekujemo od kandidata za EU parlament da se izjasne o prijedlozima hrvatskih branitelja kako bismo definitivno znali na koga možemo računati i koga ćemo na izborima podržati.