Čelnici 12 bošnjačkih i srpskih stranaka potpisali su u nedjelju navečer nakon sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom politički sporazum kojim se, među ostalim, obvezuju na izbornu reformu i ograničene reforme ustava unutar šest mjeseci od formiranja vlasti na svim razinama.
Michel je u nedjelju pozvao čelnike 15 parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine i tri člana predsjedništva. Na sastanak nisu došli Milan Šarović iz SDS-a i Fahrudin Radončić iz SBB-a. Predsjednik HDZ-a BiH, jedine hrvatske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, Dragan Čović, koji je doputovao u Bruxelles, nije sudjelovao na sastanku u znak prosvjeda što su na njemu sudjelovala dva bošnjačka člana predsjedništva. Čović je u izjavi novinarima rekao da “nema smisla sudjelovati na sastanku koji će legitimirati i promovirati dvojicu bošnjačkih članova predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovna ustavna načela”.
Čović je rekao da je sastanak s Michelom uz pomoć hrvatskog premijera Andreja Plenkovića pripreman već nekih mjesec dana s nakanom da se u Bruxellesu riješe neki od ključnih problema, prije svega izborno zakonodavstvo, kako bi se postigao dogovor o tome kako će se implementirati rezultati izbora koji će se održati u listopadu. “Sastanak je pripreman u tom pravcu, da bih ja prije prije dva, tri dana saznao da će sastanak biti u nekom čudnom formatu, devet bošnjačkih stranaka, pet ili šest srpskih i HDZ BiH kao jedina hrvatska stranka. Uz to je rečeno da će biti i tri člana predsjedništva”, rekao je Čović. Čelnici ostalih 12 stranaka, koje imaju sjedište u Sarajevu ili Banjoj Luci, te članovi predsjedništva pregovarali su do kasnih sati u nedjelju navečer i potpisali dokument pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”. U preambuli toga dokumenta, potpisnici ističu svoju privrženost “čuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne europske države koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s Ostalima) te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i distrikta Brčko, uspostavljenu sukladno ustavu i Okvirnom mirovnom sporazumu”. U preambuli se također ističe važnost provedbe reformi koje pridonose napretku BiH na putu prema europskim integracijama, naročito 14 prioriteta koje je Komisija istaknula u svom mišljenju o kandidaturi zemlje za članstvo u EU-u.
Dosta vremena potrošeno je na to kako formulirati rat u Ukrajini jer srpski član predsjedništva i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostale srpske stranke nisu prihvaćale da se okvalificira kao ruska agresija na Ukrajinu.
Na kraju je uvrštena formulacija koja spominje “rezoluciju Opće skupštine UN-a o agresiji na Ukrajinu”, a u fusnoti dokumenta kaže se da “predstavnici Republike Srpske pozivaju da predsjedništvo BiH raspravlja i usvoji odluku o situaciji u Ukrajini”. U samom dokumentu, potpisnici ističu da su “predani potpunom poštivanju svih konačnih i obvezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te da će konstruktivno raditi zajedno na njihovoj provedbi u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s europskim standardima”. Također se obvezuju da će poduzeti sve potrebne korake za urednu i učinkovitu provedbu općih izbora ove godine, da će konstruktivno surađivati na brzoj uspostavi novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim razinama unutar zakonski određenih rokova. Potpisnici dokumenta također su se obvezali da će unutar šest mjeseci od izbora donijeti niz vrlo važnih zakona poput Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o javnoj nabavi.
Također se navodi da će unutar šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim razinama provesti izbornu reformu i ograničene reforme ustava kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, preporukama Venecijanske komisije te OESS/ODIHR i GRECO-a. U prethodnom nacrtu stajalo je da izborna reforma i ograničene ustavne promjene trebaju provesti unutar šest mjeseci od uspostave vlasti na državnoj razini. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je u izjavi u nedjelju navečer u Bruxellesu izrazio sumnju u uspostavu vlasti s obzirom da je ključna odredba izbornog zakona ukinuta. “Ali, ovdje je ključno pitanje kako ćete uspostaviti vlast ako nemate ključne odredbe koju je ukinuo Ustavni sud i stavio izvan snage”, kaže Čović. Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu po kojoj se u nacionalne klubove Doma naroda Federacije BiH iz svake županije mora izabrati najmanje po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda. To je omogućavalo bošnjačkim strankama da iz kantona u kojima gotovo nema Hrvata izaberu delegate koji se lažno izjasne Hrvatima i postanu članom hrvatskog nacionalnog kluba. Nacionalni klubovi u Domu naroda Federacije BiH broje po 17 članova i hrvatski klub bi bio potpuno blokiran ako Bošnjaci uspiju nametnuti svojih šest zastupnika, jer je za odluke potrebna dvotrećinska većina. H
Na društvenim se mrežama oglasio Dragan Čović
Jedna hrvatska politička stranka danas je u Bruxellesu zamoljena da pregovara o političkom sporazumu s devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići pošten dogovor s onima koji promiču kršenje Daytonskog sporazuma.
Nema smisla prisustvovati sastancima koji će legitimirati i promovirati dva bošnjačka člana Predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovna ustavna načela. Veliko hvala
@CharlesMichel
i
@AndrejPlenkovic
za njihov trud., napisao je Ćović na twitteru
It makes no sense to attend meetings that will legitimize and promote the two Bosniak members of the Presidency and all those who do not share the basic constitutional principles. Many thanks to @CharlesMichel and @AndrejPlenkovic for their efforts.
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) June 12, 2022
@CharlesMichel
Prije 9 godina…… EU se nažalost pokazala kao nepovjerljiv partner. Čak i Mostarski sporazum iz 2020. potpisan pod budnim okom
@eubih
koji je sve potpisnike obvezao na izborne reforme nije proveden.. Hrvati hoće svoja prava!
@CharlesMichel 9 years ago…… the EU sadly has shown to be an untrustworthy partner. Even the 2020 Mostar Agreement signed under the watchful eye of @eubih which obliged all signees on electoral reforms hasn’t been implemented.. Croats want their rights! pic.twitter.com/zFDITrTZpk
— Armen Garo (@ArmenGaro3) June 12, 2022
Predsjednik HDZ-a BiH, jedine hrvatske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, Dragan Čović, koji je doputovao u Bruxelles, nije sudjelovao na sastanku u znak prosvjeda jer su na njemu sudjelovala dva bošnjačka člana predsjedništva.
Čović je u izjavi novinarima rekao da “nema smisla sudjelovati na sastanku koji će legitimirati i promovirati dvojicu bošnjačkih članova predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovna ustavna načela”.
Čović je rekao da je sastanak s Michelom uz pomoć hrvatskog premijera Andreja Plenkovića pripreman već nekih mjesec dana s nakanom da se u Bruxellesu riješe neki od ključnih problema, prije svega izborno zakonodavstvo, kako bi se postigao dogovor o tome kako će se implementirati rezultati izbora koji će se održati u listopadu.
“Sastanak je pripreman u tom pravcu, da bih ja prije prije dva, tri dana saznao da će sastanak biti u nekom čudnom formatu, devet bošnjačkih stranaka, pet ili šest srpskih i HDZ BiH kao jedina hrvatska stranka. Uz to je rečeno da će biti i tri člana predsjedništva”, rekao je Čović.
Čelnici ostalih 12 stranaka, koje imaju sjedište u Sarajevu ili Banjoj Luci te članovi predsjedništva pregovarali su do kasnih sati u nedjelju navečer i potpisali dokument pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”.
U preambuli toga dokumenta, potpisnici ističu svoju privrženost “čuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne europske države koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima) te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i distrikta Brčko, uspostavljenu sukladno ustavu i Okvirnom mirovnom sporazumu”. U preambuli se također ističe važnost provedbe reformi koje pridonose napretku BiH na putu prema europskim integracijama, naročito 14 prioriteta koje je Komisija istaknula u svom mišljenju o kandidaturi zemlje za članstvo u EU-u.
Dosta vremena potrošeno je na to kako formulirati rat u Ukrajini jer srpski član predsjedništva i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostale srpske stranke nisu prihvaćale da se okvalificira kao ruska agresija na Ukrajinu.
Na kraju je uvrštena formulacija koja spominje “rezoluciju Opće skupštine UN-a o agresiji na Ukrajinu”, a u fusnoti dokumenta kaže se da “predstavnici Republike Srpske pozivaju da predsjedništvo BiH raspravlja i usvoji odluku o situaciji u Ukrajini”.
T.H.