Profesor na Ekonomskom fakultetu i bivši saborski zastupnik Ivan Lovrinović dao je intervju za Nacional o oporbenom pokušaju regulacije statusa agencija za naplatu potraživanja, ali i o posjeti potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa, bivšeg premijera Latvije.
Povodu razgovoru je bio oporbeni pokušaja da regulira status agencija za naplatu potraživanja, ali i prošlotjedni posjeta Zagrebu potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa, bivšeg ministra financija i premijera Latvije. Lovrinovića su novinari Nacionala zatekli u njegovu kabinetu za stolom s knjigom „The End of Alchemy: Money, Banking, and the Future of the Global Economy” Mervyna Allistera Kinga, britanskog ekonomista i guvernera Bank of England od 2003. do 2013. godine. Prema riječima Lovrinovića, King je u toj knjizi dao sveobuhvatnu kritiku postojećeg financijskog sustava, odnosno financijskog kapitalizma. „U početku sam mislio da je to jedna od klasičnih knjiga neoliberalne doktrine, ali ona je razorna kritika ove vrste financijskog kapitalizma koja bi se mogla usporediti sa žešćim kritikama poput kritika Karla Marxa u njegovim ‘Manifestu komunističke partije’ i ‘Kapitalu’“, rekao je Lovrinović u uvodu razgovora za Nacional.
Trenutačno agencije za naplatu potraživanja provode ovrhe nad 270.000 hrvatskih građana, čije su dugove banke preprodale, za koje Lovrinović kaže da su to agencije za utjerivanje dugova. U tom sektoru trenutno se okreće više od pet milijardi eura, dok Lovrinović tvrdi da ima rješenje za te dugove građana. Po njemu, država bi trebala otkupiti te dugove od agencija, a onda olakšati građanima njihovu otplatu. Smatra da takvim agencijama treba zabraniti djelovanje u Hrvatskoj, a među njima su najveće B2 Kapital i EOS Matrix s adresama svojih centrala u inozemstvu. Osvrćući se na posjet Dombrovskisa Zagrebu, Lovrinović je naglasio da je Dombrovskis napustio Latviju kada je njena ekonomija počela tonuti unatoč ulasku u eurozonu, a on je dobio visoku poziciju u Europskoj komisiji u Bruxellesu, baš kao nagradu za uvođenje eura u monetarni sustav te baltičke države. Latvija je jedno vrijeme nosila epitet jednog od tri ekonomska „baltička tigra“, kako su nazivane te zemlje dok se još nisu suočile s ekonomskim problemima. Međutim, Latvija danas ima inflaciju 22 posto, najvišu u Europskoj uniji. Ipak, Dombrovskis nije propustio u Zagrebu naglasiti i činjenicu da je Hrvatska jedina država koja je uvela euro s tako visokom stopom inflacije u Europskoj uniji. To ju je, prema ocjeni Lovrinovića, pretvorilo u državu-eksperiment eurozone.
NACIONAL: Kako ocjenjujete dužničko ropstvo u koje su upali građani nakon što su banke njihove dugove prodali agencijama za naplatu potraživanja, kao što su B2 Kapital i EOS Matrix koje su najveće u Hrvatskoj?
Te agencije zovem agencijama za utjerivanje dugova. One su otkupile te dugove od banaka za minimalne iznose, a to doživljavam kao balkanizaciju bankarstva u Hrvatskoj. I to iako Hrvatska navodno nije na Balkanu, da budem pomalo ironičan. Poznato je da se 92 posto banaka nalazi u stranom vlasništvu, dominantno talijanskom i austrijskom. Ono što te banke rade u Hrvatskoj, a to su bili krediti u švicarskim francima, kao i prodaja dugova građana agencijama za naplatu potraživanja, posebno dugova iz kredita s hipotekama, ne rade u svojim matičnim državama Austriji i Italiji. Kad to još povežemo s muljažama njihovih leasing i faktoring firmi, to se pretvorilo u pravi financijski terorizam u Hrvatskoj.
NACIONAL: Ova izjava o financijskom terorizmu stranih banaka u Hrvatskoj opako zvuči.
Ali evo i zašto je to činjenica. Zato što su krediti uz valutnu klauzulu koje su nam donijele austrijske banke kroz kredite u švicarskim francima godinama ugrožavale financijsku stabilnost Hrvatske. I torbarenje štedno-kreditnih zadruga mimo intervencija nadležnih institucija ugrožavale su financijsku stabilnost. Otkup mjenica bez pokrića od faktoring društava, čiji su osnivači također bile te banke, također je financijski destabiliziralo Hrvatsku. Sve to je narušavalo i narušava javni poredak u Hrvatskoj. Narušavanje javnog poretka je najgora moguća kvalifikacija stanja u nekoj zemlji u pravnom smislu. Kada sam pitao jednog suca s čime bi to mogao usporediti, on je rekao da je to jednako financijskom terorizmu. Usporedio je terorizam kojim se ubijaju ljudi iz političkih motiva s ovim financijskim terorizmom kojim se uništavaju ljudske egzistencije i čitave obitelji.
NACIONAL: Koje su razlike između političkog terorizma i ovog, kako ste ga nazvali, financijskog terorizma?
U financijskom terorizmu ne puca se na ljude, ne eksplodiraju bombe, ali se zbog njega tiho pati, psihički boluje na dugi rok. To je najgore stanje u kojem se može naći jedna zemlja. Iz tih razloga u zadnje tri godine podnio sam dvije prijave. Jednu Europskoj komisiji protiv Republike Austrije zbog toga što nije intervenirala prema svojim matičnim bankama da ne rade u Hrvatskoj, kao članici europske obitelji, ono što zabranjuju u vlastitoj zemlji. Radilo se o kreditima u švicarskim francima. Druga je prijava bila Europskoj središnjoj banci u Frankfurtu. Prijavio sam austrijske banke zbog toga što su prve u Hrvatskoj ponudile te toksične kredite u švicarcima. Napokon, zamolio sam i Ured predsjednika RH da intervenira da bih konačno dobio odgovore od spomenutih institucija. Europska komisija odgovorila je da su oni davno poslali odgovor, ali ja taj odgovor nikada nisam dobio. Kada sam podnio te prijave, još sam bio saborski zastupnik. U odgovoru Europske središnje banke nakon dvije godine ispričali su mi se uz obrazloženje da su moj predmet našli, ali da se on negdje bio zametnuo. Zaključili su u svom odgovoru da Europska središnja banka nije prava adresa za te radnje koje su radile austrijske banke u Hrvatskoj, nego da je to Hrvatska narodna banka. Dakle, vrte nas u krug.
NACIONAL: Jeste li se obratili HNB-u?
HNB je u svim tim slučajevima prao ruke i objašnjavao da Hrvatska narodna banka nije nadležna za takva pitanja. Nakon svega izgubio sam povjerenje i u europske institucije. Nadao sam se da će se javiti i upustiti u rješavanje ovih teških problema u financijskom sustavu Hrvatske. Da zaokružim. Zemlja u kojoj je 92 posto komercijalnih banaka u stranom vlasništvu i koja odustane od svoje valute, ona je svoj financijski, krvožilni sustav u potpunosti prepustila nekom drugom. Takva država ne može voditi smislenu i učinkovitu ekonomsku politiku. Ona je pod dominacijom financijskog kapitala stranog porijekla, a interesi globalnih financijskih institucija ne moraju, a najčešće i nisu identični s hrvatskim nacionalnim interesima. Posebno nisu u interesu ljudi zarobljenih kreditima u švicarskim francima i građana s blokiranim računima. Njihove su dugove banke preprodavale agencijama za naplatu dugova, zapravo utjerivačima dugova i najvećim lihvarima. To je klasičan primjer sistematskog iscrpljivanja ljudi. S druge strane, imamo isisavanje supstance novca i multiplikativne negativne posljedice po pojedince i društvo u cjelini. Posljedice su iseljavanje stanovništva, ugrožavanje životnog standarda, razaranja obitelji, siromašenje, porast bolesti i samoubojstava. Nikada nisam razlikovao okupaciju nekog društva tenkovima od okupacije kapitalom.
NACIONAL: Možete li identificirati tog okupatora kapitalom?
On se ogleda kroz financijske institucije, dominantno banke i druge financijske posrednike poput agencija za utjerivanje dugova.
NACIONAL: Imate li prijedlog kako riješiti problem onih građana koji su u njihovoj nemilosti?
Da. Problem se može riješiti u nekoliko mjeseci ako postoji politička odlučnost tako da država putem HPB-a ili HBOR-a otkupi postojeća potraživanja tih agencija koja vjerojatno ne prelaze 5-6 milijardi kuna, po cijeni po kojoj su ti dugovi otkupljivani. Time bi spomenute dvije hrvatske banke postale novi vjerovnici, a građani bi morali otplatiti samo navedeni iznos uvećan za simboličnu kamatu. Podsjećam, agencije za utjerivanje dugova otkupile su minimalno oko 40 milijardi kuna potraživanja banaka za svega oko 20 posto njihove vrijednosti. Nakon što se agencije isplate, odmah ih treba ukinuti i zabraniti zakonom bankama mogućnost da prodaju dugove građana. Uz sve ovo mora se odgovoriti i na pitanja: odakle postojećim agencijama novac za otkup tolikog iznosa potraživanja od banaka? Je li za vrijeme pandemije i njihovim zaposlenicima država subvencionirala plaće? Jesu li i te agencije zahvaćene ovim porezom Vlade na ekstraprofit? Mislim da bi odgovori na ova pitanja razjasnili mnoge incestuozne veze i otkrili pravu pozadinu djelovanja agencija za utjerivanje dugova čiji su vlasnici iz najvažnijih off shore centara, poreznih oaza.
NACIONAL: Bili ste žestoki protivnik preranog uvođenja eura i ulaska Hrvatske u eurozonu, a prošlog tjedna u posjetu Zagrebu bio je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za trgovinu, euro i socijalni dijalog. Dombrovskis je pohvalio potez premijera Plenkovića i Vladu zbog uvođenja eura.
Nemojmo se zavaravati pored zdravih očiju. Iako je Latvija, država u kojoj je Valdis Dombrovskis bio ministar financija i premijer, uvela euro, danas ima najvišu stopu inflacije u Europskoj uniji od 22 posto. Kao nagradu za uvođenje eura dobio je mjesto izvršnog potpredsjednika Europske komisije, što je ilustrativan dokaz da se takvim rizičnim potezima može dobiti važna pozicija u Bruxellesu. Dombrovskis je, međutim, ovaj put rekao i jednu vrlo važnu činjenicu na koju se nitko nije osvrnuo. Da je Hrvatska jedina država eurozone koja je uvela euro u uvjetima ovako visoke inflacije, a u Hrvatskoj je inflacija bila viša od 10 posto. On je tako sa sebe skinuo odgovornost. Sve ostale zemlje u trenucima uvođenja eura bile su u okvirima mastriških kriterija, koji su podrazumijevali i inflaciju najviše do 2 posto, a ne ovu galopirajuću kojoj sada svjedočimo. Na vrijeme sam govorio, kao i neki drugi ekonomisti u Hrvatskoj, a sada ponavljam, nijedna zemlja nije uvodila euro u katastrofalnijim uvjetima vanjske i unutarnje nestabilnosti, i to ne samo ekonomske. Tako je Hrvatska na neki način postala i država-eksperiment.
NACIONAL: Na koju vanjsku i unutarnju nestabilnost mislite?
Valjda je svima to jasno. Euro je uveden u uvjetima rusko-ukrajinskog rata i energetskog udara, pa do unutrašnje situacije u samoj Hrvatskoj koju karakterizira sve veći deficit u vanjskoj trgovini, nastavak iseljavanja i visoki prikriveni javni dug, nešto slično kao svojedobno u Grčkoj. U taj javni dug primjerice nije uopće uračunat dug Zagrebačkog holdinga i ostalih trgovačkih društava lokalne samouprave. Javni dug se u Hrvatskoj ne iskazuje realno. Nemam povjerenja u podatke Državnog zavoda za statistiku kada je riječ o kretanju javnog duga, niti inflacije, niti rasta BDP-a. Kao ekonomist vidim da službena inflacija ne odražava pravo stanje s poskupljenjima u Hrvatskoj. Svatko od nas precizno zna kolika mu je inflacija na temelju kretanja troškova života jer to osjeća na svojoj koži.
NACIONAL: Nije li uvođenje eura ipak pozitivno za Hrvatsku, jer se sada monetarna politika premjestila u moćnu europsku financijsku instituciju kao što je Europska središnja banka u Frankfurtu? Više to nije u nadležnosti Plenkovićeve vlade.
Premijer Plenković je to uvođenje eura gurao iz političkih razloga, ali i iz osobnih interesa. Dombrovskis i Plenković slične su osobe. Plenković je hrvatski Dombrovskis, a Dombrovskis je bio latvijski Plenković.
Cijeli razgovor s dr. Lovrinovićem pročitajte na stranicama Nacionala