Procesija za ubijene hrvatske anđele u Domovinskom ratu…
Prve adventske nedjelje 1. prosinca.priređen je deveti duhovni susret hrvatskih branitelja u svetištu Najvjernije Majke Odvjetnice Hrvatske u zagrebačkim Remetama.Misno slavlje predvodio je upravitelj remetskoga svetišta o. Antonio Mario Čirko uz o. Iliju Tipurića.Pod geslom „Hvala Ti za slobodu; Dijete za Dijete“, ove je godine hodočašće posebno posvećeno ubijenoj djeci u Domovinskom ratu. Na spomen njihove nevine žrtve, djeca iz kulturno umjetničkoga društva Frankopan i branitelji, nosili su fotografije ubijene djece u Domovinskom ratu u procesiji iz Gospinog vrta u Remetskom svetištu.
Župnik Antonio Mario Čirko u propovijedi je između ostaloga kazao: „Nalazimo se na početku Došašća i naše pripreme za događaj Božića, Isusova rođenja, ali također i ono radosno iščekivanje ponovnog Isusovog dolaska među nas. Prvi kršćani su radosno kliktali: Dođi Gospodine Isuse! Ako je bilo i kojih nevolja, progona, oni su imali mir i radost u srcu: Bit će sve dobro jer Gospodin dolazi.U ovom remetskom svetištu već stoljećima hodočasnici osluškuju Isusove riječi utjehe i snagu Marijinog zagovora.
Zato su Remete duhovna oaza naše hrvatske domovine. Remetska Gospa je Zagovornica Hrvatske, ali i nebeska Ljekarna na duši i tijelu. Ovo mjesto je postala i duhovna oaza za vas dragi branitelji i udovice naših branitelja.Dobro nam došli dragi prijatelji. U ovom Marijanskom svetištu, prepoznajemo da Majka najbolje razumije bol i poteškoće svoje djece. Zato nam je ona uvijek kroz povijest bila blizu. Marija nas uči zahvaljivati.Upravo geslo našeg današnjeg susreta je HVALA TI ZA SLOBODU! Zahvaljujemo Bogu što nas je očuvao, zahvaljujemo Bogu za svaku vašu žrtvi iz ljubavi. Ali danas kao zajednica vjernika želimo osobito Bogu zahvaliti za naše najmanje branitelje, djecu koja su ubijena u Domovinskom ratu i položila svoj život da bi mi mogli danas zahvaljivati za slobodu. Znate zaboravljamo djecu. Njihova nevina, mučenička krv postala je također sjeme naše slobode.
Zato smo na početku Mise donijeli fotografije sa svom ubijenom djecom. U Hrvatskoj je ubijeno 402 djece, a u Bosni i Hercegovini više stotina. Samo u Slavonskom Brodu ubijen je jedan razred, njih 28 s imenom i prezimenom, zatim u Dubrovniku, u Zadru, Osijeku i drugdje. Na području Republike Hrvatske ranjeno je više od 1200 djece. Oni su danas zaboravljeni, jer ih se ne spominje.Ne pripadaju u skupinu hrvatskih ratnih vojnih invalida, ni u ostale tjelesne invalide. Bez jednoga roditelja u Domovinskom je ratu u Hrvatskoj ostalo 4285 djece, a bez oba njih 54. Podatak da je oko 15.000 djece rođeno u progonstvu obvezuje svakoga od nas da sebi postavi pitanje – tko je za to odgovarao i tko su ta djeca, danas odrasli ljudi? Ako se zovemo vjernicima, ako se naša domovina diči kršćanskim korijenima onda naše oči, naša srca moraju biti otvorena, za bližnjega, moraju biti otvorena za istinu. Isus je uvijek branio istinu.Osobito su nam ovi tjedni pred nama posebna prilika. Došašće nas poziva na obraćenje kako bi se upoznali s istinom, kako bi imali više srca jednih prema drugima. Došašće nas poziva da iako se danas istina omalovažava da svi ostanemo ponosni i uspravni jer Bog je naš silan Bog koji ne ostavlja čovjeka u njegovoj muci i pitanjima.
Razmišljajući o ubijenoj djeci u Domovinskom ratu, prepoznajemo da su oni također naši branitelji, nepoznati, ali oni koji su svojom nevinošću porazili sve one koji su nas željeli uništiti. Nevinost pobjeđuje mržnju, oproštenje čuva od osvete. Sjetimo se da je Isusova ljubav usađena u naša srca.Što nam Bog danas govori? On nam daje riječ: Probudi se! Ustani s ponosom! (usp. Iz 51,17). Tu je uvjet koji Bog stavlja pred nas kako bi mogao ukloniti opojnu čašu od naših usana: “Digni se! Zauzmi stav!” A ustati to je slikoviti govor vjere. Riječi ohrabrenja nalazimo i u prvom čitanju. Tako slušamo: Hajde, uziđimo na Goru Gospodnju, pođimo u Dom Boga Jakovljeva! On će nas naučiti svojim putovima, hodit ćemo stazama njegovim…
Neće više narod dizat mača protiv naroda nit se više učit ratovanju. Hajde, dome Jakovljev, u Gospodnjoj hodimo svjetlosti!Ove riječi su napisane prije nekoliko tisuća godina. Vi ste kroz sve ove godine naslušali se tolikih govora, tolikih obećanja, ali ove riječi iz Svetoga Pisma toliko su snažne i okrepljujuće: Uziđimo na Goru Gospodnju, pođimo u Dom Boga Jakovljeva! On će nas naučiti svojim putovima, hodit ćemo stazama njegovim…Koje li snage u tim riječima. Ići Božjim stazama. Zato se danas ovdje i nalazimo. Samo Bog ostaje, dok svi ljudski sustavi prolaze. Naša domovina ne može propasti jer je toliko krvi proliveno za nju.Zato gledajmo s optimizmom. Bog je s nama jer svoju domovinu ljubimo, a ako ljubiš domovinu, onda ljubiš i Boga jer Bog je Ljubav.“
Uz podršku župne obiteljske zajednice i hrvatskih branitelja iz župe Remete, u organizaciju susreta uključili su se svi, od najmlađih koji su nosili fotografije ubijene djece do najstarijih. Koordinaciju susreta preuzeo je magistar geologije Ivan Pavić, sin hrvatskoga branitelja Marijana Pavića, uz Juru Lovrekovića koji je sin dragovoljca Josipa Lovrekovića. U obraćanju hodočasnicima Ivan Pavić je istaknuo: „Mi iz mlađe generacije volimo hrvatske branitelje i poštujemo žrtvu i iznimno cijenimo ono što su dali hrvatski branitelji za našu slobodu i našu samostalnu Republiku Hrvatsku. Danas je posebno potresno kad vidimo fotografije ubijene djece, jer ona su ubijena, hotimično, ciljano. Teško je ne pustiti suzu i ne suosjećati s roditeljima, braćom i sestrama ubijene djece. Teško je govoriti o toj temi koja je zaboravljena od institucija, jer ubijena djeca su naši hrvatski anđeli. Zato uz njihove fotografije ne trebaju svijeće, jer oni su naša svjetlost, naši anđeli.“
Na hodočašću seokupilo više stotina hrvatskih branitelja, roditelja ubijene i ranjene djece i osoba čiji su najbliži ubijeni i poginuli u Domovinskom ratu, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udruga proisteklih iz Domovinskoga rata te župljana i hodočasnika. Na duhovnom susretu nazočila je i Nicolier Liliane, majka ubijenoga Jean-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca ubijenog na Ovčari.
Autor i foto/ Frane R./ Braniteljski portal