Citiramo-“Izražavajući svoju najdublju zabrinutost zbog rastućeg trenda neoustaštva, posebno među mladima, ljubazno bih Vas zamolio da kao glavni tajnik za ljudska prava nešto poduzmete i da se pozabavite pitanjem javne uporabe pozdrava ‘za dom spremni’ i uporabe ustaških oznaka, kao što je hrvatski grb s prvim bijelim poljem, koji je dokazan ustaški simbol iz Drugog svjetskog rata”, netočno je poručio UN-u ožujku 2019 godine izraelski povjesničar Gideon Greif glavnoj povjerenici za ljudska prava u UN-u Michelle Bachelet, u vrijeme ministrica MVPEI Marije Pejčinović Burić…
Gideon Greif optužio je Hrvatsku pred UN-om za “problem rastućeg neoustaštva” te među ostalim iznio potpuno netočnu informaciju o (povijesnom hrvatskom grbu)…hrvatskome grbu.
-Podsjetimo, izraelski povjesničar Gideon Greif, poznat po tome što se protivi kanonizaciji blaženog Alojzija Stepinca, bio je jedan od direktora postava izložbe pod nazivom: “Jasenovcu pravo na nezaborav“, postavljene u UN-u u New Yorku u siječnju 2019 godine, a unutar koje su se našli i neki falsificirani podatci vezani uz logor Jasenovac. Zbog manipulacije i plasiranja lažnih podataka u sklopu ove izložbe reagiralo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Idemo redom
-UN je tada objavio da je sadržaj izložbe isključivo u nadležnosti organizatora i da održavanje u prostorijama UN-a ne implicira da je UN prihvaća.
“MVEP je tad nakon prvih saznanja o organiziranju izložbe i njezinog sadržaja upozorio UN na pokušaj plasiranja lažnih podataka, nakon čega su organizatori bili prisiljeni iz postava ukloniti najgrublje falsifikate. Ujedinjeni narodi su se ogradili od izložbe i njezinog sadržaja” – poručili su tada iz MVEP-a.
Židovsko-američka povjesničarka Esther Gitman, autorica knjige “Stepinac – stup ljudskih prava” u razgovoru za Glas Koncila o Gideonu Greifu istaknula je sljedeće:
“Činjenica je da u najvećem dijelu prevladavaju negativna stajališta o Stepincu i hrvatskom narodu. Za to su danas posebno zaslužni Efraim Zuroff, dugogodišnji ravnatelj Centra Simona Wiesenthala, i povjesničar Gideon Greif, koji se specijalizirao u proučavanju holokausta, obojica, nije zgorega reći, dobitnici su visokih odličja Republike Srbije. Žao mi je, ali moram reći da iznose najteže optužbe s neutemeljenim ili krivotvorenim dokazima. Teško mi je proniknuti u njihove motive”.
Hrvatska zastava i grb kroz povijest su imale različite inačice, a šahovnica (Grb) s prvim bijelim poljem pojavljivala se često, još od najstarijeg sačuvanog hrvatskog grba, onog iz 1495.
Važno je napomenuti
-U nedjelju 10. veljače 2019 u Sjedinjenim Američkim Državama u gradu Clevelandu hrvatski iseljenici izabrali su, uz službenu zastavu Republike Hrvatske svoju vlastitu zastavu, zastavu hrvatske dijaspore. Jednoglasnim odabirom, hrvatska dijaspora je za svoju zastavu izabrala povijesnu hrvatsku zastavu, crveno, bijelu, plavu trobojnicu s grbom u sredini. Hrvatska dijaspora je vijest o službenoj zastavi poslala Ministarstvu Uprave Predsjednici ,Predsjedniku Sabora i Predsjedniku Vlade RH. V
Vijest o tome objavio je Frank Bilaver, američki HDZ-ovac na svom Facebooku a njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
“Na sastanku hrvatskih iseljenika u Clevelandu na Stepinčevo 10 veljače 2019. godine.
Odlučeno je i jednoglasno prihvaćeno kako će izgledati ZASTAVA I GRB HRVATSKE Dijaspore.
Te pozivamo sve Hrvatske ustanove ,Crkve ,škole ,klubove i druge organizacije u iseljeništvu da uz službenu zastavu RH istaknu i zastavu Hrvatske Dijaspore. Pošto već od uspostave i obrane RH svaka Županija ima svoju zastavu i Grb, danas 10 veljače 2019. godine predstavnici Hrvatskog iseljeništva na sastanku u Clevelandu što uživo, što video nadzorom javili su nam se predstavnici iz svih zemalja u iseljeništvu. Prijedlog organizatora Franka Bilavera bila je samo jedna točka dnevnog reda ,usvajanje Zastave i Grba Hrvatske dijaspore.
Prijedlog Fra Joze Grbeša je bio da to bude povijesna HRVATSKA Zastava. Što je jednoglasno prihvaćeno. Danas dajemo do znanja svim institucijama u Hrvatskom iseljeništvu (Dijaspori) da i mi kao i svaka druga Županija u RH imamo svoju Zastavu i Grb.
Zahvaljujem svima i šaljem Ministarstvu Uprave Predsjednici, Predsjedniku Sabora i Predsjedniku Vlade RH radosnu vijest o službenoj Zastavi Hrvatske Dijaspore.”
U nastavku donosimo kratak povijesni pregled koji u potpunosti demantira tvrdnje koje je iznio Gideon Greif.
Najstariji hrvatski grb potječe iz 1495., a nalazi se u austrijskom gradu Innsbrucku, na pročelju svoda kuće gradskog suca. Grb je sastavljen od 16 crvenih i bijelih polja, od kojih je prvo bijelo te okrunjen krunom.
Ovaj grb nastao je u vrijeme habsburškog cara Maksimilijana I koji, doduše, još uvijek nije vladao hrvatskim kraljevstvom, ali su na tom mjestu u Innsbrucku naslikani grbovi ne samo onih zemalja koje su bile pod habsburškom vlašću, već i onih na koje je car pretendirao proširiti svoju vlast.
I doista, vrlo skoro, Maksimilijanovi su nasljednici zasjeli i na hrvatsko prijestolje. Upravo uz njihov dolazak vezana je i pojava još jednog sačuvanog hrvatskog grba- onog na pečatu hrvatskog kraljevstva iz 1527. Oslabljeni turskim nadiranjem, nakon pogibije posljednjeg ugarsko-hrvatskog kralja Ladislava Jagelovića na Mohačkom polju, hrvatski su velikaši na saboru u Cetinu donijeli odluku kojom srednjoeropskog vladara- Ferdinanda Habsburškog – priznaju hrvatskim kraljem. Dokument Sabora u Cetinu ovjeren je pečatom na kojem se nalazi šahirani hrvatski grb sa 64 polja.
Do 19. stoljeća ustalila zajednička se uporaba triju grbova u odnosu na takozvana tri hrvatska kraljevstva: Kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Bansku Hrvatsku predstavljala je crveno-bijela šahovnica, Dalmaciju tri zlatne okrunjene lavolje glave na plavoj podlozi, Slavoniju grb s plavim štitom i kunom u trku na crvenom polju između dvije srebrne grede sa zlatnom šestokrakom zvijezdom u gornjem polju.
Hrvatsku crveno-bijelo-plavu trobojnicu uspostavio je ban Josip Jelačić, koji je pod svojom vlašću ujedinio Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Trobojni barjak stvoren je prema bojama iz zajedničkog trodjelnog grba. U Hrvatskom povijesnom muzeju i danas se čuva Jelačićeva inauguracijska trobojnica.
Ta se tri grba ponavljaju i na inačici hrvatskog grba koji je bio u upotrebi nakon hrvatsko-ugarske nagodbe, okrunjen krunom Sv. Stjepana (ugarskom krunom). Ta se tri grba ponavljaju i na zajedničkom grbu zemalja krune Sv. Stjepana.
U grb međuratne Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije također je ušla hrvatska šahovnica, uz srpski i slovenski grb koji se nalaze na bijelom dvoglavom orlu, iznad kojega je kruna dinastije Karađorđevića.
Dolaskom ustaške vlasti i uspostavom tzv. Nezavisne Države Hrvatske propisana je nova zastava i grb- bila je to trobojnica s šahiranim grbom te tropletom viticom u lijevom kutu u kojoj se nalazi tamno plavo slovo U. Zakonom iz 1941. vlasti NDH su propisale izgled tog grba:
“Zastava Nezavisne Države Hrvatske je zastava s tri vodoravno položena polja i to: najviše crveno (boje krvi), pod njim bijelo, a pod tim modro.
Visina te zastave prema širini je u omjeru 2:3 ili 2:5.
U sredini bijelog polja je državni grb Nezavisne Države Hrvatske bez troplete vitice. Postavljen je od crvenog i modrog polja daleko, koliko je duga stranica jedne četvorine u grbu.
Na crvenom polju kraj koplja nalazi se vitica, kao ona na grbu, izvedena crveno tako, da je njena površina ostavljena bijela. U njenom bijelom polju je veliko tamno modro slovo U.
Ta se državna zastava rabi svagdje, osim kod ratne mornarice.”
U javnosti se danas često može čuti netočna optužba da je hrvatski šahirani grb s prvim bijelim poljem – grb NDH i kao takav neprihvatljiv. Optužba je potpuno netočna s obzirom da su kroz povijest, kao što je prikazano, mnogo prije NDH, bile u upotrebi različite inačice hrvatske šahovnice – i s prvim bijelim i s prvim crvenim poljem, dok zastava i grb NDH kao neodvojivi simbol imaju tropletu viticu s velikim slovom U – simbolom ustaškog pokreta.
Dolaskom komunističke vlasti, šahovnica je zadržana na znaku Federalne Države Hrvatske. Znak je izgledao ovako:
„Grb Socijalističke Republike Hrvatske je polje okruženo s dva snopa žitnog klasja zlatne boje. U dnu polja je željezni nakovanj nad kojim se blago talasa morska pučina. Iz morske pučine uzdiže se historijski hrvatski grb iznad kojega izlazi sunce. Snopovi žitnog klasja dolje se sastavljaju i isprepliću, a u svom sastavu opleću postolje nakovnja. Između vrhova klasja je zlatom obrubljena crvena petokraka zvijezda kojoj su donji kraci usmjereni u polje grba.“
Republička se pak zastava koristila bez šahovnice – hrvatska trobojnica s crvenom petokrakom zvijezdom u sredini.
Nakon demokratskih promjena najprije su, 1990. doneseni amandmani na Ustav SR Hrvatske, kojim je određeno da je grb Republike Hrvatske “povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.”
Službeni simboli usvojeni 25. srpnja 1990. do kraja istoga mjeseca počeli su zamjenjivati dotadašnje simbole SRH gdje god da su se oni još uvijek nalazili. Na javne zgrade izvješene su nove zastave RH, a započelo je i mijenjanje pečata. Ustavni amandmani nisu bili jasni. Naime, višemjesečna uporaba zastava s grbovima s početnim bijelim poljem imala je u prvom trenutku za posljedicu javno isticanje upravo takvih zastava na javnim zgradama i uredima.
Tek je Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske od 21. prosinca 1990. crveno polje jasno određeno kao početno na grbu. Inačica s početnim bijelim poljem grba, danas je često korištena među Hrvatima izvan Hrvatske, ali i drugim dijelovima hrvatskoga društva.
Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika RH propisan je izgled zastave i grba Republike Hrvatske. Propisani grb sastoji se od 25 crveno-bijelih polja, od kojih je prvo crveno, a na njemu se nalazi kruna koja se sastoji od još 5 povijesnih hrvatskih grbova.
Prvi je grb kojega su u 19. stoljeću koristili ilirci, drugi je grb Dubrovačke Republike, treći je grb Dalmacije s tri lavlje glave, zatim grb Istre s prikazom jarca te grb Slavonije s kunom između dvije bijele pruge i šestokrakom zvijezdom.
