Četvrtak, 3. travnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

FOTO-VIDEO; VOJNO REDARSTVENA OPERACIJA „JUŽNI POTEZ“ 8. – 11. LISTOPADA 1995.

foto-facebook-7GBR

Mjesec listopad 1995. godine obilježila je posljednja operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima Hrvatske i BiH. Operacija Južni potez uslijedila je nakon opeacije Maestral, prve značajnije operacije združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne, točnije područje široko 100 i duboko 25 kilometara, uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Između HV-a i glavnog srpskog uporišta Banja Luke ostao je još samo Mrkonjić Grad.

Mjesec dana nakon navedene operacije Maestral, krenula je još jedna ofenziva HV-a i HVO-a. Bila je to operacija Južni potez koja je imala za cilj odbaciti srpske snage iz područja Mrkonjić Grada, Podrašničkog Polja i HE Bočac te staviti pod nadzor putove koji vode prema Banja Luci (Čađavica – Mrkonjić-Grad – Banja Luka). Operacija Južni potez trajala je od 8. do 15. listopada 1995. Hrvatski stožer vodili su generali Ante Gotovina, Rahim Ademi i Ljubo Česić-Rojs, dok zapovjednici na terenu bili Damir Krstičević, Ivan Korade, Miljenko Filipović, Zlatan Mijo Jelić, Željko Glasnović i drugi.

Drugog dana akcije hrvatske su snage oslobodile Mrkonjić Grad te izbile na planinu Manjaču. Tijekom tih borbi poginuo je brigadir Andrija Matijaš Pauk, načelnik stožera brigade i legendarni zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade. Istovremeno, Armija BiH napreduje dolinom rijeke Sane prema Sanskom Mostu, koj je osvojen 11. listopada, i dolazi nadomak Prijedoru. Dio akcije u odgovornosti bošnjačkih snaga zvao se Sana ’95.

Operacijom Južni potez, Banja Luka se našla u dometu hrvatskog topništva. Hrvatske snage došle su na 23 km od grada, a bilo je jasno da bi padom Banja Luke, pala i cijela Republika Srpska. Međutim, međunarodna zajednica, koja je bila sklona da Banja Luka ostane u srpskim rukama, strogo je i hitno obustavila daljne napredovanje hrvatskih snaga te započela snažni pritisak na predsjednika Tuđmana. Argumentiralo se da bi se padom glavnog srpskog uporišta u BiH pokrenula nova izbjeglička kriza, koja bi mogla prisiliti vojsku tadašnje SR Jugoslavije da se izravno uključi u rat te bi propao plan Richarda Holbrooka o podjeli BiH na principu 51 % Federaciji, 49 % RS.

Tako je politička odluka međunarodne zajednice spriječila potpuni vojni poraz Srba, zbog kojeg bi danas slika BiH bila znatno drugačija.

foto-wikipedia

Izvor,

  1. Jakša Raguž, Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine, Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Radi utvrđivanja dostignutih vojno-strateških ciljeva i stvaranja dodatnog pritiska na političko i vojno vodstvo srpskih snaga u Banja Luci, te kako bi njihovi predstavnici pristupili pregovorima o mirnom rješavanju sukoba u BiH, priprema se VRO „Južni potez“ koja je trajala od 8. do 11. listopada 1995. godine.

foto-facebook-7GBR

Snage 7. gardijske brigade „Puma“ već se 6. listopada prema dobivenoj zapovijedi izmještaju u područje Šipova te s drugim snagama od 9. listopada djeluju na glavnom pravcu napada. Nailaze na žilav i jak otpor neprijatelja iz smjera sela Liskovica, Bjelajci i Šehovci. Prva crta neprijatelja ipak je probijena, no susjedna 3. gardijska brigada HVO-a ne uspijeva probiti crtu i nažalost ima velike gubitke, stoga je zapovjednik 7. gardijske brigade „Puma“ Ivan Korade prisiljen u borbu uvesti 3. pješačku bojnu radi zaštite desnog boka uz rijeku Vrbas. Tog dana, 9. listopada 1995. godine, poginula su četvorica pripadnika 7. gardijske brigade „Puma“: Dean Ivančin, Nenad Solina, Stjepan Maljak i Emil Skroza.

Sljedećeg dana, 10. listopada, neprijatelj je prisiljen na uzmak i napuštanje obrambene crte, a postrojbe 7. gardijske brigade „Puma“ zauzele su hidroelektranu Jajce- 3, gdje je organizirana obrana na pozicijama Mala Manjača – selo Bočac. Tog je dana u borbi poginuo Rene Karan.

Posljednjeg dana operacije „Južni potez“, 11. listopada u borbama su nažalost poginuli Ivan Vađunec, Milan Gajević i Darko Filipović. Pritom su dostignuti zadani ciljevi, te je crta obrane predana snagama 2. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane.

To je ujedno bila i zadnja ratna operacija u Domovinskom ratu. Zahvaljujući zauzimanju hidroelektrane Bočac, a i nanešenim teritorijalnim gubicima, srbi su bili prisiljeni sjesti za pregovarački stol, što je na kraju dovelo do potpisivanja Daytonskog sporazuma i kraja rata u BiH.

S posebnim pijetetom prisjećamo se svih hrvatskih branitelja poginulih u VRO „Južni potez“ koji su svoje živote položili na oltar Domovine.

Neka im je vječna slava i hvala.

Najnovije

Koju poruku šalju Hrvati okupljanjem na Hipodromu?

  Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Zatiranjem Hrvatskoga proljeća i uhićenjem studentskih vođa zavladala je tzv. "hrvatska šutnja" sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Trajala je od prilike...

Neron je u Bijeloj kući, gori (li) svijet?!

Prema trenutačnim saznanjima ne može se tvrditi kako je Trump, baš kao nekoć rimski, navodno ludi, car svirao i(li) pjevao nakon što je „Danom...

U 12 sati u prodaju kreću nove ulaznice za Thompsona u Zagrebu

Danas u podne u prodaju kreće novi dio ulaznica za koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja na zagrebačkom Hipodromu. Ovo...

Dodik iz Banje Luke poručio kako Interpol nije raspisao tjeralicu

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik oglasio su u srijedu navečer iz Banje Luke kamo je na nerazjašnjeni način stigao nakon posjeta Moskvi, a u...

Globalni fenomen: O Thompsonu pišu strani glazbeni mediji

Koncert Marka Perkovića Thompsona ne izlazi iz fokusa javnosti. O njemu pišu i međunarodni mediji s fokusom na glazbu.   “Hrvatski izvođač cilja na najveći svjetski...