Četvrtak, 28. studenoga 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

HAZU bira nove članove, među kojima i do deset redovitih članova

Za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) četvrtak je izborni dan, kada će članovi HAZU-a  na izbornoj skupštini birati do deset novih redovitih članova koji će time dobiti titulu akademika, do osam dopisnih članova i do 11 članova suradnika, a reizbor će se provesti za do osam članova suradnika.   

Izbori u vodećoj hrvatskoj znanstvenoj, kulturnoj i umjetničkoj ustanovi održat će se tradicionalno u palači HAZU gdje će njezini redoviti članovi – akademkinje i akademici  odlučiti hoće li podržati prijedloge nekoliko razreda Akademije koji su za ovu izbornu skupštinu predložili kandidatkinje i kandidate za redovite članove.

Sedam razreda HAZU predložilo kandidate za nove akademkinje i akademike

Od ukupno devet razreda HAZU prijedloge je uputilo sedam raazreda, a dva razreda – za prirodne i tehničke znanosti za ove izbore nisu istaknuli kandidate.

Tako je Razred za društvene znanosti predložio dvojicu kandidata za nove akademike – to su Arsen Bačić i Željko Tomičić, a dvojicu kandidata – Gorana Muića i Tomislava Cvitaša preložio je i Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Razred za medicinske znanosti predložio je pak dvoje kandidata – Dražena Matičića i Mirnu Šitum, dok je Razred za filološke znanosti predložio jednoga kandidata – Marka Samardžiju.

Razred za književnost predložio je jednu kandidatkinju – Željku Čorak. I Razred za likovne umjetnosti preložio je jednoga kandidata – to je Igor Rončević, dok je Davorin Kempf jedini predloženik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Osmero kandidata za dopisne članove su Silvio Ferrari (Italija) u Razredu za književnost, Vanda Grubišić (SAD) u Razredu za prirodne znanosti, Jadranka Gvozdanović (Njemačka) u Razredu za filološke znanosti, Ivan Mirković (SAD) u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Živko Pavletić (SAD) u Razredu za medicinske znanosti, Davor Rodin (Hrvatska) u Razredu za društvene znanosti, Harry White (Irska) u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju i Peter Wriggers (Njemačka) u Razredu za tehničke znanosti.

Kada je pak riječ o 11 kandidata za članove suradnike u Razredu za društvene znanosti su trojica kandidata – Anđelko Akrap, Vladimir Strugar i Stjepan Ćosić, dvoje kandidata – Vlasta Ćosović i Tvrtko Korbar u Razredu za prirodne znanosti, a i u Razredu za medicinske znanosti dvoje je kandidata – Lovorka Grgurević i Davor Štimac. Dvojica kanidata su i u Razredu za likovne umjetnosti – Krešimir Rogina i Vinko Penezić.

Hana Breko Kustura kandidatkinja je za člana suradnika u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, a Sanja Steiner kandidatkinja je u Razredu za tehničke znanosti.

Za osam članova suradnika provest će se reizbor, to su Arsen Bačić i Željko Tomičić u Razredu za društvene znanosti, Silvia Tomić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Miloš Judaš u Razredu za medicinske znanosti, Mira Menac-Mihalić u Razredu za filološke znanosti, Marko Tadić u Razredu za filološke znanosti, Nenad Fabijanić u Razredu za likovne umjetnosti i Jurica Sorić u Razredu za tehničke znanosti.

Akademija ima počasne, redovite i dopisne članove te članove suradnike.

Na svome početku 1866. Akademija je imala 16 redovitih članova, a danas je taj broj udeseterostručen, jer HAZU može imati maksimalno 160 redovitih članova. Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademik/akademkinja i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije.

Za počasnoga člana može biti izabrana osoba osobito zaslužna za razvoj i napredak znanosti i umjetnosti. Danas Akademija nema počasnih članova. Počasni članovi Akademije bili su nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling, zatim Teodor Wickerhauser, don Frano Bulić, Ljubo Babić Gjalski, Alfons Mucha, Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Ivan Zajc, Dimitrije Ivanovič Mendeljejev, Nikola Tesla, kardinal Franjo Kuharić i niz drugih istaknutih znanstvenika i umjetnika iz svijeta.

Za redovitoga člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati.

Za dopisnoga člana biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji u nekom obliku surađuju s HAZU. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u znanosti i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160 članova, isto kao i redovitih članova.

Za člana suradnika biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske, najviše 100 suradnika.

U HAZU djeluje devet razreda – Razred za društvene znanosti, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Razred za prirodne znanosti, Razred za medicinske znanosti, Razred za filološke znanosti, Razred za književnost, Razred za likovne umjetnosti, Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju i Razred za tehničke znanosti.

HAZU ima i svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice (u Zagrebu i izvan Zagreba) koje su u pravilu u nadležnosti pojedinih razreda, a u sastavu Akademije su i mnoga znanstvena vijeća, odbori , različita povjerenstva i centri sa sjedištem u Zagrebu ili izvan njega.

A.K.

Najnovije

Anušić: ‘Rusiji ne možemo ništa, Mađarska je opasna poput Srbije, a što mi radimo? Trošimo milijarde na robotaksije i maslačke!‘

"Posljednjih dvadeset godina politike Europske unije u potpunosti je promašeno. Vodstvo EU provodilo je ružičastu politiku kojoj su svi dobronamjerni, svi su dobrodošli. (...)...

Biblijska poruka 28. 11. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Kad se sve urušava…

Lk 21, 20-28   Reče Isus svojim učenicima: »Kad ugledate da vojska opkoljuje Jeruzalem, tada znajte: približilo se njegovo opustošenje. Koji se tada zateknu u Judeji,...

General Ćosić: Šušak se na samrti pitao što će biti s Hrvatima u BiH

Sveučilišni profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i general-pukovnik u mirovini Krešimir Ćosić gostovao je u emisiji “Kompas” RTV Herceg-Bosne.   SAD je uložio...

Problemi s “podstanarima” u multi-kulti bastionu

Dva su podstanara, svatko iz svoga kuta, progovorila o gradu „gdje se tako nježno sljubljuju Istok i Zapad“: Mijatović veli kako još nije vrijeme...

General i bliski suradnik Franje Tuđmana: Dragan Primorac nije naš kandidat, Bože sačuvaj! Ratnici ga ne mogu smisliti. A mi znamo za koga ćemo...

General Markica Rebić, jedan od najbližih suradnika prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, dao je veliki intervju Hrvatskom tjedniku u kojemu je komentirao predstojeće predsjedničke...