Petak, 27. prosinca 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

HAZU bira nove članove, među kojima i do deset redovitih članova

Za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) četvrtak je izborni dan, kada će članovi HAZU-a  na izbornoj skupštini birati do deset novih redovitih članova koji će time dobiti titulu akademika, do osam dopisnih članova i do 11 članova suradnika, a reizbor će se provesti za do osam članova suradnika.   

Izbori u vodećoj hrvatskoj znanstvenoj, kulturnoj i umjetničkoj ustanovi održat će se tradicionalno u palači HAZU gdje će njezini redoviti članovi – akademkinje i akademici  odlučiti hoće li podržati prijedloge nekoliko razreda Akademije koji su za ovu izbornu skupštinu predložili kandidatkinje i kandidate za redovite članove.

Sedam razreda HAZU predložilo kandidate za nove akademkinje i akademike

Od ukupno devet razreda HAZU prijedloge je uputilo sedam raazreda, a dva razreda – za prirodne i tehničke znanosti za ove izbore nisu istaknuli kandidate.

Tako je Razred za društvene znanosti predložio dvojicu kandidata za nove akademike – to su Arsen Bačić i Željko Tomičić, a dvojicu kandidata – Gorana Muića i Tomislava Cvitaša preložio je i Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Razred za medicinske znanosti predložio je pak dvoje kandidata – Dražena Matičića i Mirnu Šitum, dok je Razred za filološke znanosti predložio jednoga kandidata – Marka Samardžiju.

Razred za književnost predložio je jednu kandidatkinju – Željku Čorak. I Razred za likovne umjetnosti preložio je jednoga kandidata – to je Igor Rončević, dok je Davorin Kempf jedini predloženik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Osmero kandidata za dopisne članove su Silvio Ferrari (Italija) u Razredu za književnost, Vanda Grubišić (SAD) u Razredu za prirodne znanosti, Jadranka Gvozdanović (Njemačka) u Razredu za filološke znanosti, Ivan Mirković (SAD) u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Živko Pavletić (SAD) u Razredu za medicinske znanosti, Davor Rodin (Hrvatska) u Razredu za društvene znanosti, Harry White (Irska) u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju i Peter Wriggers (Njemačka) u Razredu za tehničke znanosti.

Kada je pak riječ o 11 kandidata za članove suradnike u Razredu za društvene znanosti su trojica kandidata – Anđelko Akrap, Vladimir Strugar i Stjepan Ćosić, dvoje kandidata – Vlasta Ćosović i Tvrtko Korbar u Razredu za prirodne znanosti, a i u Razredu za medicinske znanosti dvoje je kandidata – Lovorka Grgurević i Davor Štimac. Dvojica kanidata su i u Razredu za likovne umjetnosti – Krešimir Rogina i Vinko Penezić.

Hana Breko Kustura kandidatkinja je za člana suradnika u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, a Sanja Steiner kandidatkinja je u Razredu za tehničke znanosti.

Za osam članova suradnika provest će se reizbor, to su Arsen Bačić i Željko Tomičić u Razredu za društvene znanosti, Silvia Tomić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Miloš Judaš u Razredu za medicinske znanosti, Mira Menac-Mihalić u Razredu za filološke znanosti, Marko Tadić u Razredu za filološke znanosti, Nenad Fabijanić u Razredu za likovne umjetnosti i Jurica Sorić u Razredu za tehničke znanosti.

Akademija ima počasne, redovite i dopisne članove te članove suradnike.

Na svome početku 1866. Akademija je imala 16 redovitih članova, a danas je taj broj udeseterostručen, jer HAZU može imati maksimalno 160 redovitih članova. Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademik/akademkinja i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije.

Za počasnoga člana može biti izabrana osoba osobito zaslužna za razvoj i napredak znanosti i umjetnosti. Danas Akademija nema počasnih članova. Počasni članovi Akademije bili su nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling, zatim Teodor Wickerhauser, don Frano Bulić, Ljubo Babić Gjalski, Alfons Mucha, Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Ivan Zajc, Dimitrije Ivanovič Mendeljejev, Nikola Tesla, kardinal Franjo Kuharić i niz drugih istaknutih znanstvenika i umjetnika iz svijeta.

Za redovitoga člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati.

Za dopisnoga člana biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji u nekom obliku surađuju s HAZU. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u znanosti i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160 članova, isto kao i redovitih članova.

Za člana suradnika biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske, najviše 100 suradnika.

U HAZU djeluje devet razreda – Razred za društvene znanosti, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Razred za prirodne znanosti, Razred za medicinske znanosti, Razred za filološke znanosti, Razred za književnost, Razred za likovne umjetnosti, Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju i Razred za tehničke znanosti.

HAZU ima i svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice (u Zagrebu i izvan Zagreba) koje su u pravilu u nadležnosti pojedinih razreda, a u sastavu Akademije su i mnoga znanstvena vijeća, odbori , različita povjerenstva i centri sa sjedištem u Zagrebu ili izvan njega.

A.K.

Najnovije

U 69. godini krstio se Denzel Washington: ‘Trebalo je vremena, ali sada sam ovdje!’

Holivudska zvijezda Denzel Washington nedavno je učinio značajan korak u svojoj vjeri, primivši krštenje i licencu za crkvenog službenika. Ova odluka nije povezana s...

Idu li hrvatski vojnici u Ukrajinu? Misija NSATU glavna točka prijepora Banskih dvora i Pantovčaka u 2024. – Pročitajte više na: httpIdu li hrvatski...

Dvojica sukreatora hrvatske vanjske politike ni ove se godine, poput svake prethodne otkako su na dužnosti, nisu usuglasila ni oko čega. Navodno slanje vojnika...

Biblijska poruka 26. 12. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Sveti Stjepan

Mt 10, 17-22 Reče Isus svojim apostolima: »Čuvajte se ljudi, jer će vas predavati vijećima i po svojim će vas sinagogama bičevati. Pred upravitelje i...

Božićne poruke s oltara: Mir, zdravlje, zajedništvo i ljubav

Kršćani diljem svijeta slave blagdan rođenja Isusa Krista. Vjernici u Hrvatskoj jutros su se uputili u crkve na misna slavlja, a iz svih gradova...

Blagdan rođenja Isusa Krista

Božić je blagdan kada kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, a riječ Božić, kao "mali Bog", u kršćanstvu ima značenja: blagi Bog, dobri Bog,...