Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 30. svibnja 1994, još u vrijeme obrambenog Domovinskog rata i brutalne srbočetničke agresije na Hrvatsku!
Od 1. svibnja 2023. godine Hrvatska uvodi euro kao “hrvatski novac”, pa je fer i korektno da se malo osvrnemo na našu Hrvatsku kunu koja je rođena u obrambenom Domovinskom ratu i platežno je sredstvo Hrvata dugi niz godina sve do 1. siječnja 2023. Nove godine, čime će Hrvati izgubiti veliki dio kulturnog i povijesnog identiteta…
Pogledajte video u kojemu se vidi i čuje sve…koliko je problema za Hrvatsku bilo da bi se uveo Hrvatski novac Kuna
Uvođenje eura umjesto Kune u Hrvatsku
Od kad je Hrvatska postala članicom EU-e i još nekih integracija, hrvatskom puku obznanjeno je da se uvodi novo platežno sredstvo u našoj Hrvatskoj… uz mnoge nedoumice, veliku sumnjičavost i nevjericu hrvatskog puka koji je jako podijeljen oko uvođenja eura kao novčanog platežnog sredstva Hrvata, ipak se uvodi euro kao Hrvatski novac za kojega vodeći političari tvrde da će “ekonomski pozitivno opravdati svoje uvođenje”, dok se mnogi ekonomski analitičari, veliki dio oporbe i građani s velikom sumnjom u nevjerici pitaju…, zašto…i jako sumnjičavo ne opravdavaju uvođenje eura, ipak se moraju oprostiti od naše Kune koja je za mnoge ideološke-poklonike ex jugoslavije, “ustaška”, poklonike poput puhovskog i mnogih njemu sličnih koji su dugi niz godina bez i jednog žulja na rukama osim na jeziku, uz veliko zadovoljstvo primali Hrvatske Kune, na kojima su bile zastupljene sve kulturno povijesne važne osobe i povijesna kulturna zdanja Hrvata. No, licemjeri koji su Kunu uporno i do iznemoglosti nazivali “ustaškom” i u nedavnim javnim tv istupima, zamislite samo, jako su odahnuli, jer kuna “odlazi u povijest”, a sad će oni zadovoljno trljati ruke i primati eure i “tko zna čije još monete kao nagradu za podrivanje temelja nezavisne, demokratske, samostalne i europske Hrvatske”.
No, vrijeme će ubrzo pokazati, koliko je ispravna i opravdana a ne ishitrena politička odluka o ukidanju Kune te uvođenje eura kao platežnog sredstva u Hrvata.
Podsjetimo se na našu Kunu koja je uvedena 30. svibnja 1994, još u vrijeme obrambenog Domovinskog rata, a koja od 1. siječnja “postaje prošlost”!?
Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 30. svibnja 1994. Kovani novac kuna i lipa izdan je u apoenima od 5, 2 i 1 kune te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 lipe, a otkovan je u Hrvatskom novčarskom zavodu d.o.o. u Zagrebu.
Naziv novčane jedinice
Naziv novčane jedinice kuna potječe od naziva za kunu zlaticu, životinju koja nastava hrvatske šume, a čije je krzno u hrvatskim krajevima u prošlosti služilo kao sredstvo robne razmjene, tj. imalo je funkciju novca.
Odabir naziva kuna zahtijevao je odgovarajuću prilagodbu za njezin stoti dio (jedna kuna dijeli se na sto lipa). Kako naziv kuna potječe iz životinjskog svijeta, tražio mu se parnjak u biljnome. Predložen je naziv lipa (drvo), glasovno vrlo jednostavan naziv, koji ima i stanoviti oslonac u hrvatskoj folklornoj, književnoj i povijesnoj tradiciji.
Motivi na licu i naličju kovanog novca
Na licu kovanica od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa nominalna vrijednost smještena je na podlozi od grančice lipe s listovima i cvjetovima, a na kunama je podloga za nominale 1, 2 i 5 lik kune u trku. Ispod brojke i podloge smješten je naziv novca.
Na naličju svih apoena lipa i kuna nalazi se uz godinu motiv biljne (na lipama) ili životinjske vrste (na kunama) prisutne u Hrvatskoj:
1 lipa KUKURUZ
2 lipe VINOVA LOZA
5 lipa HRAST LUŽNJAK
10 lipa DUHAN
20 lipa MASLINA
50 lipa VELEBITSKA DEGENIJA
1 kuna SLAVUJ
2 kune TUNJ
5 kuna MRKI MEDVJED
Na neparnim su godištima (od 1993.) nazivi biljaka i životinja na hrvatskom jeziku, a na parnim godištima (od 1994.) na latinskome.
Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna
Hrvatska narodna banka izdala je 1997. prvo izdanje prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna i do danas je pušteno u optjecaj ukupno devetnaest različitih izdanja, kojima se obilježavaju događaji posebno važni za Republiku Hrvatsku.
Autori likovnog rješenja za kovani novac
Autor je likovnog rješenja za optjecajni kovani novac kuna i lipa Kuzma Kovačić. Autor likovnog rješenja za osamnaest izdanja prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna jest Damir Mataušić, a autor rješenja za jedno izdanje kovanog novca od 25 kuna Karlo Gross.
Prva serija novčanica kuna izdana je u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 i nosi datum izdanja 31. listopada 1993.
Naziv novčane jedinice
Naziv novčane jedinice kuna potječe od naziva za kunu zlaticu, životinju koja nastava hrvatske šume, a čije je krzno u hrvatskim krajevima u prošlosti služilo kao sredstvo robne razmjene, tj. imalo je funkciju novca.
Motivi na licu i naličju novčanica
Autori su idejnog rješenja novčanica kuna Miroslav i Šimun Šutej i Vilko Žiljak. Svaka novčanica ima svoju osnovnu boju. Na licu novčanice nalazi se lik jednog velikana hrvatske povijesti i kulture, dok su na novčanici od 5 kuna zajedno dvojica obiteljski povezanih hrvatskih plemića. Naličje svih novčanica prikazuje panoramu ili karakterističan motiv jednoga hrvatskog grada.
Novčanica od 5 kuna
Osnovna boja: zelena
Lice: Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
Naličje: varaždinska tvrđava
Novčanica od 10 kuna
Osnovna boja: ljubičasta
Lice: Juraj Dobrila
Naličje: pulska Arena
Novčanica od 20 kuna
Osnovna boja: narančastocrvena
Lice: Josip Jelačić
Naličje: Vučedolska golubica i vukovarski dvorac Eltz
Novčanica od 50 kuna
Osnovna boja: plava
Lice: Ivan Gundulić
Naličje: Dubrovnik
Novčanica od 100 kuna
Osnovna boja: svijetlosmeđa
Lice: Ivan Mažuranić
Naličje: crkva sv. Vida u Rijeci
Novčanica od 200 kuna
Osnovna boja: smeđa
Lice: Stjepan Radić
Naličje: zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku iz 1726. godine
Novčanica od 500 kuna
Osnovna boja: zelenkasta
Lice: Marko Marulić
Naličje: Dioklecijanova palača u Splitu i reljefni lik sjedećega hrvatskoga kralja
Novčanica od 1000 kuna
Osnovne boje: crvena i plava
Lice: Ante Starčević
Naličje: spomenik kralju Tomislavu i zagrebačka katedrala
Tijekom dvadesetogodišnje upotrebe izgled i obilježja novčanica doživjeli su određene izmjene: novčanici od 10 kuna promijenjena je osnovna boja u sivu, većina je novčanica unaprijeđena novim zaštitnim obilježjima, tako da se osim izdanja iz 1993. danas u optjecaju nalaze i unaprijeđena izdanja iz 2001., 2004., 2012. i 2014. godine.
Potpisi na novčanicama
Na naličju novčanica, u desnom gornjem kutu, otisnut je datum izdanja novčanice i faksimil guvernerova potpisa. Na važećim novčanicama kuna može se nalaziti potpis Pere Jurkovića, Željka Rohatinskog ili Borisa Vujčića – bivših i sadašnjega guvernera Hrvatske narodne banke. Sve novčanice jednako vrijede bez obzira na to čiji je potpis prikazan.
O euru i njegovom uvođenju, opširnije- neki drugi put…
Vijeće Europske unije 12.7.2022. je donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., dopunu uredbe prema kojoj Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna.
Vijeće je odluku donijelo u skladu s pozitivnom ocjenom Europske komisije te nakon provedenih procedura i razgovora u Euroskupini i Europskom vijeću i uvažavajući mišljenje Europskog parlamenta i Europske središnje banke.
Odluku je kao predsjedavajući Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) potpisao češki ministar financija Zbyněk Stanjura, a dobrodošlicu u europodručje Europska komisija pokazala je i porukom istaknutom na zgradi Charlemagne: Dobrodošla u euro, Hrvatska!
Kontroverzni Guverner tog 12.7.2022.kaže da je istinski ponosan na “veliki hrvatski uspjeh”
“Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, istaknuo je tada tog 12.7.2022. Boris Vujčić, guverner HNB-a.
“Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!” poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Nakon potpisivanja pravnih akata pozdravne govore održali su Zbyněk Stanjura, Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine (putem videoporuke), Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo, Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, te Zdravko Marić, sad već bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija RH, koji se nakon , kako je rekao, odrađene dionice, oprostio od Hrvatske Vlade i ministarske fotelje uz fanfare velikog dijela mainstream medijma u Hrvatskoj kako bi taj njegov oproštaj izmamio suze “naivcima”. Napomenimo i to da je bivši i od mainstream medija “oplakani” ministar Marić u nekoliko navrata bio na Uskokovim ispitivanjima zbog nekih afera u HR, ali to sad nije tema.
Mala “ironija” koja se širi po društvenim mrežama, ali i gorka istina što se sve za 1 kunu u Hrvatskoj moglo kupiti!
