Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode tijekom prošle je godine dobila ukupno 4485 prijava na nuspojave lijekova i cjepiva.
Nuspojave lijekova prijavljene su u 3812 slučajeva, što je više nego predlani, te u 673 slučaja kod cjepiva, što je osjetno manje nego godinu ranije jer se mnogo manje ljudi cijepilo protiv Covida.
Sumnja da je smrtni ishod nastao kao posljedica nuspojave lijeka zabilježena je u 178 prijava. Predlani je bilo 137 prijava smrti zbog korištenja lijeka.
Teška bolest
“Analizom podataka o lijekovima za koje je prijavljena sumnja na nuspojavu sa smrtnim ishodom uočava se da se, jednako kao i 2021. godine, u najvećem broju prijava radi o lijekovima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima.
Kao i proteklih godina, u najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku podležeću bolest, primjerice zloćudnu bolest (karcinom), nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa.
Prisutnost takvih bolesti otežava procjenu uzročno-posljedične veze između primjene lijeka i nuspojave te je teško isključiti utjecaj progresije bolesti na smrtni ishod, odnosno moguće je da je u tim slučajevima do smrti doveo tijek progresije same bolesti, a ne primjena lijeka”, tumače u Agenciji za lijekove.
Sumnja da je smrtni ishod nastupio kao nuspojava cjepiva protiv Covida pak zaprimljena je u 10 slučajeva tijekom prošle godine. Za 4 prijave uzročnoposljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda nije vjerojatna.
Za 6 prijava zatražena je dodatna medicinska dokumentacija te u ovom času nije moguće ocijeniti je li upravo cjepivo dovelo do smrti, ističu u Agenciji.
Tijekom prošle godine najčešće prijavljene nuspojave bile su pretjerana pospanost (somnolencija), vrućica i povišena tjelesna temperatura, mučnina, glavobolja, proljev, slabost, umor, crvenilo, povraćanje i osip. Te nuspojave obično su blagog karaktera te prolaze kroz nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem.
Na sjeveru Hrvatske najviše je nuspojava kod lijekova i cjepiva prijavljeno u Međimurskoj (63) i Koprivničko-križevačkoj županiji (45). Manje slučajeva bilježi se u Varaždinu (39), Bjelovaru (34), Zagorju (31) i Virovitici (16).