Iz resora ministra Vilija Beroša dolazi i podatak da je, od početka cijepljenja pa do 3. svibnja ove godine, za cijepljenje upotrijebljeno 5,361.783 doza. Osobni identifikator, objašnjavaju nadalje, raspoloživ je kod 5,250.458 doza. Znači to, kako oni kažu, da 111.325 doza nije upotrijebljeno za cijepljenje građana Republike Hrvatske, već “za cijepljenje drugih osoba koje nemaju status osigurane osobe u Hrvatskoj”, piše večernji list
Nastave nema, a ispred dućana stoji se u redu. S razmakom, naravno, i s maskama na licu, a čeka se vrlo strpljivo jer po toalet papir i brašno može se samo do 17 sati. Ako hoćete iz Dugog Sela do Sesveta, treba vam posebna dozvola, ali najbolje je da uopće nikamo ni ne idete jer najpovoljnija je opcija – ostati doma.
Nema ni kafića, odnosno naravno da ih ima, ali u njih se ne može, eventualno se uzima kava “za van”, a onda kad se konačno na sok i smije, pije se on u tišini jer glasna glazba pogoduje širenju virusa. Sjećate se? A cijepljenja preko reda? Čija je mama po dozu Pfizera išla prva, tko je sjedio na kutijama s netom pristiglim dozama i je li to baš primjereno? Pa oni prosvjedi; “antivakseri” i “vakseri”, koliki broj doza jest pravi broj doza, štite li one trajno ili sezonski, kako tu koronu uopće suzbiti.
Čini se možda sve to kao davna prošlost, pogotovo nakon što je i službeno u Hrvatskoj prije dva mjeseca proglašen kraj epidemije koronavirusa, ali ono što je svim zemljama ostalo još je jedna “borba”; ona – kamo s cjepivom. Podsjetimo kratko, Europska unija je u lipnju 2020. pokrenula strategiju nabave doza od različitih tvrtki, a do kraja 2021. sklopljeni su ugovori u vrijednosti od 71 milijarde eura, kojima je osigurao do 4,6 milijardi doza.
U to da se brzo shvatilo da za cijepljenje i nema baš toliko interesenata, kao i u SMS-ove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen s Pfizerom nećemo sad ulaziti, idemo na revizije ugovora s proizvođačima cjepiva koje je EU pokrenula nakon što je, primarno, Poljska, a onda i druge članice unije javno upozorila da nema smisla preuzimati milijune doze cjepiva samo zato jer tako stoji u ugovorima, a zbog okončanja pandemije, ona nisu potrebna te se bacaju zbog kratkog roka trajanja.
E sad, koliki su točno i gdje bili viškovi, i danas su nepoznati detalji, baš kao i sami revidirani ugovori, barem što se količina tiče, a misterijom, jer “postoji klauzula o tajnosti podataka”, drže se i same cijene cjepiva, iako se kao najčešći iznos spominje 20 eura po dozi. A mada ne možemo reći da nas nije briga što se događa po Europi, svakako nas više zanima kakva je situacija kod nas. Naravno, revizija ugovora odnosi se i na Hrvatsku, kako je Ministarstvo zdravstva objasnilo Mostovoj Mariji Selak Raspudić, koja ih je pitala o trenutačnom stanju s cjepivom.
– Završena je revizija ugovora o nabavi cjepiva protiv COVID-19 tvrtke Pfizer, sklopljenog u svibnju 2021. godine, kojom je smanjena količina doza cjepiva koje su države članice obvezne kupiti prema postojećem ugovoru, produljeno je vremensko razdoblje u kojem će države članice moći preuzeti cjepiva tijekom sljedeće četiri godine (do kraja rujna 2026. godine), omogućen je pristup dodatnim dozama do prvotno ugovorenog volumena da bi se zadovoljile potrebe u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije te kontinuirani pristup cjepivima prilagođenim novim varijantama čim ih odobre regulatori/EMA. Time su države članice osigurale strateške zalihe cjepiva koje su im potrebne za zaštitu ranjivih dijelova populacije i suočavanje s potencijalnim epidemiološkim razvojem novih varijanti virusa COVID-19 – pojasnili su u Ministarstvu pa dodali da su svi ostali ugovori s proizvođačima cjepiva završeni te su doze dostavljene. Ili, drugim riječima, nama ostaje još ugovor s Pfizerom. I, trenutačno, tek nešto manje od tri milijuna doza cjepiva koje u skladištu čekaju tko će ih primiti.
– Na centralnom lageru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nalazi se 2.994.500 doza cjepiva protiv COVID-19 bolesti, a skladište je na lokaciji u Lučkom (Medoka) u prostorima veledrogerije koja je natječajem odabrana za centralno skladište cjepiva za sve zarazne bolesti prema programima cijepljenja – objašnjavaju u Ministarstvu, pa dodaju i da pohrana te distribucija cjepiva od 2022. do 2024. košta 240.281 eura, ali nisu u Lučkom samo COVID doze, ponavljaju, već cjepiva za sve zarazne bolesti.
A iz resora ministra Vilija Beroša dolazi i podatak da je, od početka cijepljenja, pa do 3. svibnja ove godine za cijepljenje upotrijebljeno 5.361.783 doza. Osobni identifikator, objašnjavaju nadalje, raspoloživ je kod 5.250.458 doza. Znači to, kako oni kažu, da 111.325 doza nije upotrijebljeno za cijepljenje građana Republike Hrvatske, već “za cijepljenje drugih osoba koje nemaju status osigurane osobe u Hrvatskoj”.
Brojke ne lažu
– Također, napominjemo da je ukupno donirano 4,222.300 doza cjepiva – kažu u Ministarstvu, a podsjetimo još i da je nedavno iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stigao podatak o oko dva milijuna uništenih doza zbog isteka roka trajanja, a njihova je vrijednost bila “na desetke milijuna eura”.
Koliko će se dodatnih doza, od ova tri milijuna na lageru, uništiti jer neće biti upotrijebljene ili donirane, u Ministarstvu, kažu, trenutačno ne mogu procijeniti. Bacimo li se, za kraj, malo i na uspoređivanje brojki, nije teško zaključiti da je broj doniranih doza (4,2 milijuna), uništenih (dva milijuna) te onih koje čekaju primjenu (tri milijuna) gotovo dvostruko veći od iskorištenih (5,3 milijuna).