U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je rođeno čak 20 posto manje djece nego u istom periodu prije 10 godina: u konkretnim brojevima, tijekom prva tri kvartala 2013. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rođeno je 30.041 dijete, a tijekom 2023. godine njih – 24.145.
To je najmanji broj rođene djece u promatranom periodu godine od osamostaljenja Hrvatske te za čak 1584 djece manje nego lanjske godine, kad ih je u prvih devet mjeseci rođeno 25.729. U samo jednoj godini broj novorođene djece, dakle, pao je za šest posto.
Prema podacima koje je danas objavio DZS, oboren je još jedan negativan rekord – rujan 2023. je rujan s najmanjim brojem rođene djece od uspostave države. Dosadašnji rekord držao je lanjski rujan, kad je prvi put broj novorođene djece pao ispod 3000 – konkretno, na 2922. Ovog je rujna, prema prvim podacima, u Hrvatskoj rođeno tek 2683 djece.
Riječ je o dramatičnom padu broja novorođene djece, no ne i neočekivanom. Naime, kako objašnjavaju demografi, u dob u kojoj žene u Hrvatskoj najčešće rađaju dolaze žene rođene nakon 1995., kad je broj rođenih već značajno padao. S obzirom na to da su te generacije bile bitno manje od generacija njihovih roditelja, jasno je da će i broj djece koje će te generacije rađati biti još manji. Tome je pridonio i ozbiljan val iseljavanja iz Hrvatske u posljednjih 10 godina, kad su iz države mahom odlazile mlade obitelji i samci u fertilnoj dobi.
Bazična matematika je jasna i pokazuje da se prirodnim putem, bez ozbiljnog i trajnog doseljavanja, stanovništvo Hrvatske ni na koji način ne može održati na postojećem broju, o njegovu povećanju nema ni govora. Naime, ove godine 45. rođendan, koji označava kraj fertilne dobi, obilježava generacija žena rođenih 1978. godine. Te je godine u Hrvatskoj rođeno ukupno 68.704 djece, od čega su polovicu rođenih – dakle, oko 39.000 – činile djevojčice. Istovremeno, ove godine u fertilnu dob (koja statistički počinje s 15 godina) ulaze djevojke rođene 2008. godine. Te je godine pak u Hrvatskoj rođeno 43.929 djece, od čega oko 22.000 djevojčica.
Dakle, broj žena koje sada ulaze u fertilnu dob gotovo je upola manji od broja žena koje iz te dobi izlaze. A tijekom cijelog perioda u kojem je ta neusporedivo veća grupa žena bila na vrhuncu svoje dobi za rađanje, odnosno između 25. i 35. godine, prirodni je prirast u Hrvatskoj bio negativan: godišnje je umiralo između 8.000 i 13.000 ljudi više nego što ih se rađalo. Kad počnu rađati generacija 2008., za očekivati je da će negativan prirast biti još veći. Kad u dobi za rađanje budu djevojčice rođene ove godine, bez jake useljeničke politike, broj umrlih bit će dvostruko veći od broja rođenih.
Broj rođenih u prvih 9 mjeseci promatrane godine:
2013. 30.041
2014. 29.497
2015. 28.473
2016. 28.797
2017. 27.292
2018. 27.442
2019. 26.645
2020. 26.921
2021. 26.809
2022. 25.729
2023. 24.145
Izvor: Jutarnji list