Slabija industrijska proizvodnja znači i usporavanje izvoza robe, koje je započelo krajem prošle godine i nastavilo se u prvim mjesecima ove. Istodobno, privatna potrošnja i dalje čvrsto raste, a postoje i znakovi da će ova turistička sezona ponovno biti jaka. Zbog ulaganja u hotele rastu turistički dolasci izvan glavne sezone, primjećuje EK. No udio uvozne robe i dalje doprinosi umanjenju rasta BDP-a. Drugim riječima, da Hrvati troše ono što sami proizvedu umjesto onoga što uvezu, hrvatski BDP bio bi znatno veći.
Neuspješan ishod može rezultirati financijskim i operativnim poremećajima. Javne financije nastavljaju se poboljšavati, uočava Komisija, navodeći da je u 2017. zabilježen proračunski suficit u visini 0,8 posto BDP-a. To je rezultat i snažnog rasta proračunskih prihoda uslijed oporavka rasta BDP-a, ali i znatnih ograničavanja rashoda. I na kraju, Komisija predviđa da će se udio javnog duga i dalje smanjivati “unatoč plaćanju predujma za kupnju borbenih zrakoplova u 2018. i 2019.”. Preciznije, prognozira se smanjenje javnog duga sa 78 posto BDP-a u 2017., na 73,7 posto u 2018. i 69,7 posto u 2019. godini.