Hrvatski general u miru Ivan Tolj (Blatnica, Čitluk, 17. 1. 1954.) je iznimno nadareni i veliki pjesnik. Napisao je i neke pjesme koje su već davno uvrštene u antologije. Domoljublje je njegova životna tema, dakle dom, Bog i obitelj…
Međutim, kad se počela stvarati hrvatska država pero je ostavio po strani. Bio je među prvima kad je trebalo!
Uz ostalo, obavljao je dužnost načelnika Političke uprave u MO RH, bio je inspektor postrojbi HV-a i HVO- a na južnom bojištu, zastupnik u Hrvatskom saboru (drugi saziv), glavni urednik Hrvatskog vojnika i tjednika Velebit, kao i na niz drugih istaknutih političkih i inih funkcija. Osobito ga pamtimo kad je vodio tiskovne konferencije, koje smo jedva čekali, tijekom Vojno-redarstvene operacija Bljesak i Oluja u funkciji glasnogovornika i zapovjednika Informativnog stožera.
- Prva knjiga pjesama „Otočanka“ objavljena mi je 1980. Nakon toga krenula je i moja književna karijera, ali s velikim problemima, jer tada nisu prolazili pjesnici s domoljubnim temama-rekao je.
General Tolj je autor i knjiga „Biokovski bal“, „Kozmopolitska jesen“, „Slavenske zime“, „Anima Croatorum, „Križnice“, „Drinske elegije“ i druge. Neka njegova djela prevedena su i na strane jezike. Književni kritičari i te kako uvažavaju i cijene njegov spisateljski rad.
Dr. Hrvoje Šošić za njega je napisao da je najveći pjesnik među generalima i najveći general među pjesnicima!
Među njegovim brojnim pjesmama poglavito se pamte i one s naslovom „Palim svijeću“ i „Anima Croatorum“ (Duša Hrvata).
PALIM SVIJEĆU
Palim danas, crvenu, bijelu
I plavu svijeću.
Za duše umrlih: da nam
Otpustiš duge naše kako
I mi otpuštamo dužnicima našim.
Pa neka vam je pokoj braćo
Rasutih kostiju. I neka je
Lako duši Matinoj, pokošenu
Ni za što. Bratu njegovu Iliji
Neka je lako. Susjedu njihovu
Andriji, pokošenu ni za što.
Mir duši Lukinoj, jedincu
Anđinu, nestalom, Ivanu, Tadiji, Stjepanu, Mladenu,
Nestalim. I svima nestalim…
A i koscima njihovim neka
Bude lako.
Mir kostima zaspalim u zemlji
Hrvatskoj, njemačkoj, ruskoj…
Lako im bilo more Jadransko.
Laki oceani.
Da nam otpustiš duge naše
Kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
Palim svijeću.
ANIMA CROATORUM ( DUŠA HRVATA)
Ja sam roditeljica i hraniteljica.
Ja sam tvoja ljubav: djevojka i
zaručnica, žena i vjernica.
Ja sam ratnica, mučenica, uznica
i patnica: brojim korake po rubu
i strepim da se ne polome niti
između biti i sniti. Između
opstati i nestati, jer ja sam
java i san naše plovidbe što zori
i čeka da na pladanj jesenske
gozbe padne jednom sve što se
sijalo: nad čim se bdjelo i sve
što se moglo i smjelo…
Ja sam to nagnuće. Nevidljiva
slutnja, bljesak i visina.
Tvoja misao i tvoja dubina.
Sjećanje i pjesma koju ruka
zapisuje dok me raspinju i
dok ostavljam crveni trag
ljubavi i krvi. Ja sam kruh
što se mrvi dok domahuješ,
odmahuješ životu. Dok se
žalostiš, raduješ. Dok boluješ,
sumnjaš i samuješ.
Ja sam tvoj Ne i tvoj Da.
Tvoj Kako, Gdje i Što.
Tvoja blizina i onda kad
misliš da me nema. Ja i tad
lebdim između tebe i visina.
Tebe i mraka. Tebe i dubina.
Sve sam tvoje: tvoja davnina.
Tvoj krvotok, tok koji se
ulijeva u Rijeku Neprolaza.
Ja sam tvoje jastvo. Ja sam
ljudskost, bratstvo i tvoje
hrvatstvo: korablja tvojih
kraljeva i vila tvoga mora.
Ja sam neuništivi dio tebe
satkan od niti koje povezuju:
vezuju i obvezuju. Tvoja
silina i tvoja milina. Tvoj
mir i nemir. San i nesanica.
Sapetost i propetost.
Ja sam tvoja zemlja, tvoje
rijeke, tvoje nizine, tvoje
more i tvoje gore: šum, žubor,
huk i jauk.
Ja sam tvoj Kaj, Ča i Što.
Tvoj jezik, tvoje tijelo,
duh, grob i spomenik.
Ja sam Jedina
koju se ne zaboravlja
amanet, oporuka, znamen
i Amen.
( Ova je pjesma prevedena na dvadesetak stranih jezika, a nalazi se u antologiji ratne lirike U ovom strašnom času”, kao i u drugim antologijama hrvatskoga pjesništva.)
Nema tome dugo, Tolj je u suradnji sa sisačkim biskupom Vladom Košićem objavio i knjigu „Junačka i sveta Hrvatska. Pismo o 30. obljetnici Domovinskog rata“.
Želja je autora da se ovom knjigom ne samo učvrsti istina o prošlosti, nego i uoči ono što se trebalo razriješiti u minulu razdoblju, a nije se dogodilo, zbog propusta pa i grijeha nečinjenja svih političkih garnitura, od završetka Domovinskoga rata, a posebice od 2000. godine do danas.
- Cijela hrvatska povijest je jedan veliki križni put, tj. kako je 14 stoljeća naše povijesti zapravo 14. postaja križnog puta. Knjigu je inače osmislio biskup Košić, koji je želio u svojoj biskupiji obilježiti 30. obljetnicu početka Domovinskoga rata- istaknuo je general Tolj, također jedan od Junaka hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, kojeg pamtimo i po knjizi „Za Hrvatsku“, a i po mnogim drugim publikacijama MORH-a..