Nedjelja, 10. studenoga 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Kakva je politička grupacija ECR, kojoj se pridružio Bartulica u EU parlamentu?

Foto:Screenshot/NovaTV

 

Klub zastupnika europskih konzervativaca i reformista (ECR) je politička skupina desnog centra u Europskom parlamentu, osnovana 2009. godine prema temeljnim načelima Praške deklaracije. Osnovana je sa zajedničkim ciljem reforme EU-a na temelju eurorealizma, poštivanja suvereniteta nacija i fokusiranja na gospodarski oporavak, rast i konkurentnost.

Trenutno ECR ima ukupno 77 sigurnih mjesta u EP-u jer su im se pridružila četiri nova zastupnika, među kojima i Stjepo Bartulica (Domovinski pokret).

Dok ih ljevičari lažno optužuju za euroskepticizam oni se zalažu za to da u središtu svake odluke koju donosi EU treba biti pitanje pridonosi li ona boljitku marljivih poreznih obveznika diljem unije, piše Narod.hr.

Pridruženje novih članova

Članovi ECR-a dolaze iz 18 država, a nakon posljednjih izbora očekuju se i novi članovi. ECR-u se po prvi put pridružio i zastupnik iz Luksemburga, Fernand Kartheiser iz stranke Demokratske alternative reformista. Čime se broj država iz kojih dolaze članovi ECR-a popeo sa 17 na 18. Konačan sastav bit će određen 26. lipnja kada će se izabrati Predsjedništvo.

Slijedom velikog uspjeha desnih stranaka na ovogodišnjim izborima za Europski parlament ECR-u su se pridružila još četiri nova člana: Iz Hrvatske Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta, s Cipra Geadi Geadis iz Nacionalnog narodnog fronta (Ethniko Laiko Metopo, ELAM) i iz Latvije Reinis Poznaks iz Ujedinjene liste (Apvienotais Saraksts, AS).

Predsjednica kluba ECR u Europskom parlamentu je talijanska premijerka Giorgia Meloni, a potpredsjednici su talijan Nicola Procaccini i Ryszard Legutko iz Poljske.

Dobro građana EU iznad svega

Kako bi to postigli, ECR-ovi zastupnici u Europskom parlamentu usmjeravaju svoje napore na decentralizaciju, povezivanje ljudi i poduzeća, promicanje pravedne i slobodne trgovine te poticanje sigurne i zaštićene Europe. ECR radi na osiguravanju fleksibilnije, otvorenije i ekonomski živahnije EU koja građanima i poreznim obveznicima nudi konkretnu korist.

ECR vjeruje da je EU koja poštuje želje svojih građana, odgovorno troši novac poreznih obveznika i poštuje suverenitet svojih nacionalnih vlada, EU koja može izgraditi snažniju budućnost koja bolje služi svojim građanima.

Eurorealizam (koji nije antieuropski)

Eurorealizam je pokretačka snaga skupine ECR, koja razlikuje njihov program od ostalih političkih skupina u Europskom parlamentu. Smatraju da Europska unija treba novi smjer. Neki tvrde da je rješenje više Europe, drugi da rješenje nije Europa.

ECR nudi alternativnu viziju reformirane EU kao zajednice nacija koje surađuju u područjima gdje imaju neke zajedničke interese koji se najbolje mogu unaprijediti zajedničkim radom.

Praška deklaracija

  1. godine, osnivačke stranke ECR-a usvojile su Prašku deklaraciju koji postavlja njihova načela i vrijednosti:

– Slobodno poduzetništvo, slobodna i poštena trgovina i konkurencija, minimalna regulativa, niži porezi i mala vlada kao krajnji katalizatori za individualnu slobodu te osobni i nacionalni prosperitet.

– Sloboda pojedinca, veća osobna odgovornost i veća demokratska odgovornost.

– Održiva, čista opskrba energijom s naglaskom na energetsku sigurnost.

– Važnost obitelji kao temelja društva.

– Suvereni integritet nacionalne države, protivljenje federalizmu EU-a i obnovljeno poštovanje istinske supsidijarnosti.

– Prevladavajuća vrijednost transatlantskih sigurnosnih odnosa u revitaliziranom NATO-u i potpora mladim demokracijama diljem Europe.

– Učinkovito kontrolirana imigracija i prestanak zlouporabe postupaka azila.

– Učinkovite i moderne javne usluge i osjetljivost na potrebe ruralnih i urbanih zajednica.

– Prestanak rasipanja i pretjerane birokracije te predanost većoj transparentnosti i poštenju u institucijama EU-a i korištenju fondova EU-a.

– Poštovanje i ravnopravan tretman za sve zemlje EU, nove i stare, velike i male.

”Mi smo glas zdravog razuma”

Iz ECR-a smatraju da je Europska unija pretjerala. Kao ”glas zdravog razuma” tvrde da je Europska unija postala previše centralizirana, previše ambiciozna i previše izvan dodira s običnim građanima.

”Vjerujemo u vraćanje zdravog razuma u Bruxelles – zagovaranje jednakog tretmana svih država članica te poticanje EU da bude fiskalno odgovornija. Vjerujemo u pronalaženje novih načina za povezivanje ljudi i poslovanja, stvaranje rješenja za migrantsku krizu i terorističku prijetnju te usvajanje globalnog pristupa povećanju konkurentnosti EU na svjetskoj sceni”, tvrde.

Alternativni plan za EU

ECR je usmjeren na stvaranje prijedloga politika usmjerenih prema budućnosti za oblikovanje reformirane Europske unije koja je fleksibilnija, decentraliziranija i poštuje želje svojih država članica. ”Samo EU koja istinski sluša svoje građane može ponuditi stvarna rješenja za probleme s kojima se danas suočavamo”, tvrde iz ECR-a.

Smatraju da treba smanjiti birokraciju, da EU-om trebaju upravljati nacionalne vlade, a ne briselski birokrati. Smatraju kako bi trebali raditi manje, ali bolje. Vjeruju u imigracijski sustav koji funkcionira, te u mudro trošenje novca poreznih obveznika. No najviše od svega žele poticati EU koja je sigurna, zaštićena, konkurentna i prosperitetna za svih.

Najnovije

Bitka za Vukovar: Nezaboravna obrana Caffe bara London i hrabrost branitelja

U ranu zoru 9. studenoga 1991. godine, neprijateljske snage uspjele su probiti liniju obrane kod Vukovara, primoravši 24 branitelja pod zapovjedništvom Tihomira Lade da...

Bosna – zemlja kampova

Usred bošnjačko-srpskog naklapanja oko (navodnih) mudžahedinskih i ruskih kampova, „mirni i povučeni“ dječak nožem je u Bosanskoj Krupi presudio jednom, a teško ranio drugog...

Primorac: Sad je svima jasno kolika je golema i snažna hobotnica Zorana Milanovića

Nema te sile na planeti Zemlji koja će me zaustaviti da se istinom borim za hrvatskog čovjeka - kazao je HDZ-ov predsjednički kandidat.   Dao sam...

Tko je i kako prije 31 godinu srušio Stari most u Mostaru?

Prije 31 godinu, 9. studenoga 1993. srušen je, tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba, Stari Most u Mostaru.   Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve, kada je izgrađen,...

Biblijska poruka 9. 11. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: posveta Lateranske bazilike

Iv 2, 13-22   Blizu bijaše židovska Pasha. Stoga Isus uziđe u Jeruzalem. U Hramu nađe prodavače volova, ovaca i golubova i mjenjače gdje sjede. I...