U prepunoj dvorani Antuna Bauera na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu 15. veljače premijerno je prikazan dokumentarni film “Konjic: 365 dana” o stradanju Hrvata u općini Konjic. Riječ je o vrijednom filmskom ostvarenju koje donosi svjedočanstva preživjelih, mještana, branitelja i svećenika – onih koji su bili svjedoci događaja, koji su izgubili najmilije i koji su spremni istinu prenijeti budućim generacijama.
Film je dio šireg projekta “Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH”, koji provodi udruga mladih Nanovo rođeni s ciljem dokumentiranja istine o ratnim zločinima i stradanju Hrvata u BiH.
“Konjic nije samo simbol stradanja, već i hrabrosti, zajedništva i neuništivog duha hrvatskog naroda. To je kraj koji spaja Bosnu i Hercegovinu, kraj divnih ljudi i bogate povijesti, ali i bolnih sjećanja koja ne smijemo zaboraviti. Ovaj film donosi istinu koju dugujemo prošlim i budućim generacijama – da se sjećamo, da prenosimo, da ne dopustimo da žrtve ostanu prešućene. Naša je zajednička obveza graditi pravednije društvo utemeljeno na istini, a podrška ovakvim projektima neće izostati ni u budućnosti”, poručila je Bradara.
Producent filma Matija Ricov naglasio je koliko je važno dokumentirati ratne događaje kako bi se istina sačuvala od zaborava:
“Jako malo toga je zabilježeno i jako malo toga se zna. Upravo zato nastao je ovaj film, kroz brojna svjedočanstva, kako bismo pokazali što se doista događalo. Ovaj film jasno dokazuje i pobija tezu da Armija BiH nije činila zločine, da su to bili sporadični slučajevi. To smo prikazali ne samo u ovom filmu, već i u brojnim drugim materijalima i produkcijama,” istaknuo je Ricov.
Film će, nakon Zagreba, biti prikazan i u drugim dijelovima Hrvatske, brojnim krajevima Bosne i Hercegovine te inozemstvu. Veliko zanimanje publike i poruke govornika pokazali su koliko je važno očuvati istinu i osigurati da se sjećanje na žrtve ne izbriše.
Ricov: Shvatili smo da će srpska i bošnjačka strana postati službena povijest
Zajednica Nanovo rođeni već nekoliko godina intenzivno djeluje u Bosni i Hercegovini u službi evangelizacijskog poslanja. Redatelj filma Matija Ricov nedavno je u programu HKR-a objasnio kako ih je njihova misija odvela upravo u BiH.
”Kad gledam unatrag, posljednjih pet godina smo intenzivno prisutni u Bosni i Hercegovini. Već od samog početka zajednice primijetio sam da 90 posto članova vuče korijene iz BiH. Riječ je o djeci prognanika koji su se, nakon što su istjerani sa svojih ognjišta, naselili u zagrebačkim prigradskim naseljima”, ispričao je Ricov.
Dodao je kako je kroz njihove obitelji slušao priče o teškoj povijesti koju su prošli. „Tu se upalila ta jedna klica poziva da to bolje proučim i onda se dogodila ta 2020. godina s koronavirusom”.
Upravo u tom periodu stigao je poziv biskupa Franje Komarice, a kasnije i kardinala Vinka Puljića. „Željeli su da svoja ognjišta, koja se još nisu ugasila dima mladih ljudi, ožive i da ti mladi najprije susretnu Krista, a zatim da ih se motivira da je moguće ostati i izgrađivati BiH”, objasnio je Ricov i dodao su obišli oko 70 župa diljem BiH radeći s mladima.
Tijekom djelovanja u BiH, često su nakon programa ostajali za stolom u razgovoru s ljudima, slušajući njihove priče iz rata, a koje su jako malo poznate široj javnosti.
„Istražio sam što su druge dvije strane koje su bile sudionici rata, srpska i bošnjačka, napravile po tom pitanju. Vidio sam puno filmova i materijala, ali nažalost, uvijek je sve prikazano jednostrano i s puno falsifikata. Tada sam shvatio da će u narednih 10-15 godina upravo to postati službena povijest, a mi kao Hrvati učinili smo jako malo.”
Narod.hr/Ured predsjednice Federacije BiH/HKR