“Naša zemlja danas ima jednog, dva zaposlenika na jednog umirovljenika. Demografska slika se mijenja: dolaze bogati europski umirovljenici koji uz novčanu potporu svojih vlada kupuju nekretnine, a uvozi se jeftina radna snaga”, istaknuo je dr. Tado Jurić, povjesničar i politolog, koji radi kao docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu u razgovoru za HRT.
O dampingu cijene rada i neselektivnom uvozu radne snage
“Uz svako gradilište uz koje sam prošao u Zagrebu dominiraju radnici iz Filipina, Pakistana,… vozači dostave Wolta, Ubera…radna snaga je iz Azije. To je jedan veliki damping cijena rada koji još više potiče iseljavanje. Pada cijena rada, Hrvat ne će raditi za 4000 kuna, ali Pakistanac hoće. Na taj način i ovo malo što nam je ostalo mladih u zemlji zapravo tjeramo van”, upozorava.
“Dampingom cijene rada i neselektivnim uvozom radne snage imamo zamjenu stanovništva u Hrvatskoj, etnička slika se potpuno mijenja. Osim ove radne snage koja doseljava dolaze i bogati europski umirovljenici”, ističe, između ostalog, dr. sc. Jurić.
“U apsolutnom broju najviše je ljudi iselilo iz Zagreba i okolice. To pokazuje ovo što tvrdimo, nije glavni faktor iseljavanja nezaposlenost, jer se u Zagrebu kao najjačem gospodarskom središtu uvijek može naći posao, naravno da je i cijena rada bitna. U relativnom broju najviše je ljudi iselilo iz Slavonije. Epicentar iseljavanja je Osijek i okolica. Slavonija je biološki, gospodarski, ekonomski – opustjela zemlja. Ovim trendovima do 2050. će svaki drugi Hrvat živjeti u Zagrebu i okolici. Toliko će drastičan i dramatičan pad pučanstva biti u svim drugim krajevima Hrvatske”, iznosi poražavajuće podatke demograf.
Dr. sc. Jurić: “Periferija Hrvatske naprosto nam nestaje pred očima”
“Periferija Hrvatske naprosto nam nestaje pred očima. Tu bi se mogla poduzeti mjera rada na daljinu, gdje bi 1-2 posto iz privatnog, državnog i javnog sektora radnika moglo raditi na daljinu. Na taj način bi mlade zadržali na periferiji Hrvatske, ne bi morali otići u Zagreb ili otići u inozemstvo”, navodi, između ostalog dr. sc. Jurić, podsjeća da je demografija temelj svih društvenih sustava i opstanka te zaključuje da nema na žalost ništa pozitivnog u ovome svemu. Kliknite Ovdje i poslušajte što je sve rekao dr. sc. Jurić
MUP: Najviše dozvola za boravak i rad stranaca izdano zbog novog zapošljavanja
MUP je objavio podatke koji potvrđuju informacije koje je naveo demograf i na koje upozoravaju sindikati.
Do kraja kolovoza MUP je izdao 86.000 dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj. Najmanje ih je bilo za sezonsko, a najviše za novo zapošljavanje.
Riječ je o strancima iz tzv. trećih zemalja koji nisu državljani zemalja članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Lihtenštajna, Norveške, Islanda) ili Švicarske. Prema MUP-ovim podacima do početka listopada u Hrvatskoj je 10.316 državljana trećih zemalja imalo odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, a 96.526 važeći privremeni boravak.
Od ovogodišnjih 86.032 izdanih dozvola za boravak i rad 53.544 izdano ih je za novo zapošljavanje, 16.413 za produljenje dozvola te 16.075 za sezonske radnike. Po djelatnostima stranci su u Hrvatskoj najtraženiji u graditeljstvu (33.501 dozvola), turizmu i ugostiteljstvu (28.191), industriji (10.916), prometu i vezama (4419) te poljoprivredi i ribarstvu (1866).
Najviše dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Bosne i Hercegovine 26.166, Srbije 15.030, Sjeverne Makedonije 8079, Nepala 7994 i Kosova 6028.
Dozvole za boravak i rad strancima na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
U MUP-u navode da su se do 1. siječnja prošle godine, dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja izdavale temeljem vladine odluke o godišnjoj kvoti. No, novim Zakonom o strancima, propisano je da vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Zavod za zapošljavanje najprije treba utvrditi mogu li se radnici pronaći na domaćem tržištu rada. U slučaju nepronalaženja domaće radne snage, poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad određenog stranca te Hrvatski zavod za zapošljavanje na temelju podnesenog zahtjeva izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac uvjete za zapošljavanjem strane radne snage.