U dobrim godinama, kazao je ministar financija Zdravko Marić, činimo iskorake kako bi lakše i bolje podnijele neke loše godine ako do njih dođe. Ti iskoraci koje Vlada čini, međutim, nisu dovoljni da bi osigurali stabilan rast ekonomije u srednjem roku, može se iščitati iz posljednjeg, opsežnog izvješća MMF-a koji ocjenjuje da Vlada nije dovoljno ambiciozna…
– Hrvatske vlasti su dobro iskoristile nedavni ekonomski oporavak za smanjenje zaduženosti i jačanje vanjske pozicije zemlje. Međutim, veliki izazovi i dalje ostaju. Relativno niska razina javnih i privatnih investicija narušava izglede rasta u srednjem roku. Emigracija i starenje stanovništva imaju za posljedicu nedostatak radne snage i ograničavaju hrvatske potencijale rasta, podsjeća MMF na poznate probleme, a Vladi ujedno nudi i niz preporuka.
Pametna transformacija
Pozivaju na “pametnu transformaciju prema dinamičnoj ekonomiji i učinkovitijoj državi”, a to podrazumijeva značajno smanjenje javne administracije, reformiranje pravosuđa, smanjenje razlika između zaposlenih u određeno i neodređeno vrijeme te na bolje upravljanje državnim poduzećima.
Proračunski izdaci za zaposlene, subvencije i socijalne naknade nastavljaju rasti, a “imajući u vidu predizbornu godinu, pritisak na njihov rast će se nastaviti”. S druge strane, javne investicije ostaju preslabe. Kako bi se izmijenila ta nepovoljna struktura državne potrošnje, MMF Vladi predlaže da u razdoblju do 2024. smanji rashode za zaposlene za 0,5 posto BDP-a (oko 1,8 milijardi kuna) i za isto toliki iznos povećao javne investicije.
Rashodi za zaposlene u Hrvatskoj iznose 11,3 posto BDP-a i najveći su u regiji. MMF podržava Vladinu najavu novog sustavu plaća, prema rezultatima, ali smatra da su potrebne i druge mjere kako bi se smanjili izdaci i osigurale veće plaće tamo gdje je potrebno. To uključuje i smanjenje broja zaposlenih. Vlasti se s tim slažu, ali umjesto da to reguliraju zakonom, preferiraju “postupno smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru, kroz prirodni odljev, restrukturiranje poduzeća i državnih tijela”.
Također, MMF bi smanjio socijalne izdatke za jedan posto BDP-a. No, njihov je glavni problem da ne dolaze do onih kojima trebaju. Samo 10 posto Vladinih socijalnih programa, ocjenjuje se, dobro je osmišljeno. Stoga bi, uz ostalo, trebalo objediniti različita područja kao što su dugotrajna nezaposlenost i primanja branitelja te bolje definirani imovinski cenzus. Na ovu preporuku u Vladi su slično odgovorili kao i slučaju smanjenja zaposlenosti: smatraju da će se problem riješiti “poboljšanjem informacijskog sustava”.
Povećanje javnih investicija, pak, trebalo bi ići paralelno s jačanjem apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje novca iz EU fondova, donosi novac.hr
Izvor-OVDJE