Ako imate određene probleme s fizičkim zdravljem ili neki mentalni poremećaj, možda ćete biti osjetljiviji na koronavirus nego ostali ljudi…
Koronavirus je poharao svijet i svakim danom se povećava broj oboljelih, oporavljenih te, nažalost, smrtno stradalih osoba, a sa svakom novom brojkom znanstvenici saznaju nešto više o virusu.
Kronične respiratorne bolesti i koronavirus
Koronavirus spada u SARS viruse, viruse respiratornih bolesti, koji mogu uzrokovati različita stanja, od obične prehlade do upale pluća, zatajenja bubrega i smrti. Pacijenti s kroničnim respiratornim bolestima moraju biti itekako na oprezu jer je upala pluća jedna od komplikacija kod zaraze koronavirusom, a za takve pacijente ona može biti smrtonosna. Osobe koje pate od kroničnih respiratornih bolesti trebale bi se pogotovo čuvati, provoditi vrijeme u izolaciji, redovito prati ruke i odjeću izvana te osigurati dozu lijekova za minimalno 30 dana.
Srčane bolesti i koronavirus
Osobe koje pate od srčanih bolesti nerijetko imaju tendenciju patiti i od drugih stanja, poput: visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, dijabetesa, virusnih infekcija i bolesti pluća, a sve to dodatno slabi imunološki sustav. Visoka tjelesna temperatura i groznica povezane s koronavirusom stavljaju dodatno opterećenje na već oslabljeno srce i organizam koji se nema snage boriti s novim virusom. Stoga se posebno upozorava srčane bolesnike na potencijalno povećani rizik od koronavirusa te dodatne mjere predostrožnosti: izolacija, tjelovježba i zdrava prehrana kako bi se ojačalo srce.
Dijabetes i koronavirus
Budući da je osobama koje boluju od dijabetesa imunitet već oslabljen i ugrožen, tijelo se teže bori s korona virusom. Osim toga, pretpostavlja se da virusi mogu brže napredovati kad je razine glukoze u krvi visoka, a zbog borbe s dijabetesom pojačan je broj upala u organizmu. Dijabetičarima se savjetuje da zbog povećanog rizika, osim mjera opreza kojih se svi trebaju pridržavati, uvedu i dodatne mjere koja podrazumijevaju nadziranje razine glukoze u krvi, dovoljna opskrba vodom i hranom te zaliha lijekova za barem mjesec dana.
Anksioznost, depresija i koronavirus
Posljednja istraživanja upozoravaju da osobe koje pate od anksioznosti i depresije imaju veći rizik od zaraze koronavirusom, prenosi health.com. Naime, isto kao što je koronavirus opasna za osobe koje imaju fizičke probleme, tako predstavlja veći rizik za one s dijagnosticiranim psihičkim stanjima. Strah od virusa i svih promjena može povećati anksioznost i depresiju, a stanje se pogoršava ako takva osoba ima ukućana koji boluje od koronavirusa. Teret brige, uz sve ostalo, pogoršava mentalno zdravlje, a izbjegavanje drugih i karantena povećavaju osjećaj usamljenosti. Zato ove osobe moraju obavezno vježbati 30 minuta dnevno, uz prirodne tehnike opuštanja, osigurati normalan san i držati se rutine (ako radite od kuće, napravite radnu jedinicu za efikasnije obavljanje posla).
Bilo da spadate u neku od ovih skupina ili ne, obavezno se pridržavajte mjera opreza, redovito perite ruke i dezinficirajte odjeću i ostanite doma jer ćete samo poštivanjem uputa Stožera civilne zaštite izbjeći zarazu.
G.S.