Foto:Montaža Narod.hr/Damjan Chunihin
Na Korčuli je krajem kolovoza održana ideološka radionica neomarksističkih snaga, čiji raspon ideja seže od “antifašizma” pa sve do rodne ideologije.
Krajnja ljevica na Korčuli se okuplja na starim temeljima europskih marksističkih ideologa. U međuvremenu, okupljanje je prilagođeno aktualnim okvirima u kojima su vodeća imena Zoran Milanović, Višnja Ljubičić i Predrag Fred Matić, piše Narod.hr.
“Mreža za rodne studije u srednjoj i istočnoj Europi” organizirala je 30. i 31. kolovoza “Školu na Korčuli”. Prema navodima organizatora, škola se bavi “progresivnim i socijaldemokratskim politikama u promidžbi rodne ravnopravnosti“.
Zoran Milanović čak im je poslao poruku podrške.
Na Korčuli tradicija okupljanja krajnje ljevice
Već naslov sugerira da je riječ o okupljalištu krajnje lijevih feminističkih snaga. Izvješće sa skupa upućuje na snažan oslonac u komunističkoj ideologiji bivše države.
“Škola na Korčuli” očito nastoji u novim okvirima nastaviti tradiciju “Korčulanske ljetne škole”, elitne marksističke idejne radionice u doba socijalističke Jugoslavije.
“Korčulanska ljetna škola” bila je okupljalište europske marksističke elite pod okriljem vladajuće Partije. Skup, iza kojega je stajalo društvo okupljeno oko časopisa “Praxis” Hrvatskog filozofskog društva, obuhvaćao je tadašnje vodeće marksističke mislioce. Neki od njih bili su čak svojevrsni klasici europske filozofije.
Primjerice, u Korčulu su dolazili predstavnici utjecajne Frankfurtske škole kao i drugi vodeći lijevi filozofi kao što su Ernst Bloch, Henri Lefebre, Herbert Marcuse i Jürgen Habermas.
“Korčulanska ljetna škola” bio je mondeni skup proleterske avangarde okupljene oko “Praxisa”. Međutim, studentski nemiri diljem Europe pokrenuti krajem šezdesetih godina, koji su se na specifičan način odrazili i u Jugoslaviji, doveli su do slabljenja utjecaja “Praxisa” i na kraju do njegova gašenja.
Današnji skupovi podsjećaju na partijske kružoke
U međuvremenu, krugovi oko “Korčulanske ljetne škole” održavali su uzajamne veze prilagođavajući se novim okolnostima.
Današnja “Škola u Korčuli” u formalnom smislu nema ništa zajedničkog sa svojedobnom “Korčulanskom ljetnom školom”. Ali očito okuplja jednake krugove koji pokušavaju oživjeti staru “slavu”.
No, za razliku od svojedobnih okupljanja, čiji su sudionici dijelom pripadali europskoj intelektualnoj eliti, današnji skupovi na Korčuli više podsjećaju na partijske kružoke neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
O tome svjedoči i priopćenje sudionika “Škole na Korčuli”, sročeno kao kakav provincijski partijski bilten iz sredine 20. stoljeća. Glavna vijest u njemu je ogorčenost zbog navodnih skrnavljenja partizanskih spomenika.
Bez spoznajnih ambicija, ali snažno promicanje ideoloških ciljeva
Iz izvješća ne proizlaze nikakve spoznaje niti znanstveni poticaji. Ono jedino govori o žarkim nastojanjima njegovih sudionika oko promicanja ideoloških ciljeva.
“Prve sesije otvorile su mnoga pitanja socijalizma među mladima, njihove percepcije politike te slabog angažmana. Spomenuta je i važnost digitalizacije koja će donijeti pristup znanju i informacijama, kao i način na koji se percipiraju lijeve politike u društvu. Naglašeno je da su lijeve politike ugrožene od strane desničarskog populizma te da lijevim strankama nedostaje više žena na pozicijama moći”, piše u priopćenju koje više zvuči kao uvod u neki nepostojeći manifest.
Matić, Milanović i Ljubičić kao zvijezde vodilje na Korčuli
Sudionici su odali počast nedavno preminulomu Predragu Fredu Matiću, navodeći kako je “iza sebe ostavio veliko naslijeđe u borbi za ženska ljudska prava i rodnu ravnopravnost“.
Naglašeno je da je “pozdrav i podršku” sudionicima uputio i predsjednik RH Zoran Milanović. Među govornicima se našla i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Sudionici su uglavnom iz jugoistočne Europe te predstavnici krajnje lijevih političkih krugova iz drugih dijelova kontinenta.
Europska krajnja ljevica predstavlja se mnoštvom “instituta” i “mreža” čiji nazivi sugeriraju visoki stručni profil. Međutim, u pozadini se kriju obično skupine koje posjeduju skromne stručne kompetencije.
Privid nastavka tradicije mondenog marksizma na Korčuli tako je uvrstio Predraga Matića u društvo Herberta Marcusea i Jürgena Habermasa. A Zoran Milanović i Višnja Ljubičić svojim funkcijama okupljanju daju legitimitet države.