Stranka Most je jedna je od političkih opcija koje su vrlo glasne kada je u pitanju poljoprivredno zemljište. Za što se zalažu, gdje vide potrebu najvećih promjena, kojim smjerom planiraju ići, čitajte u intervjuu za Agroklub…
Iza nas je turbulentno razdoblje pandemije koje je pokazalo važnost domaće proizvodnje hrane. Što ćete učiniti da bi domaća poljoprivreda dobila veći značaj i ekonomski obujam? Koje su mjere Vašeg programa vezane za poljoprivredu?
Svjetska zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom Covida 19 će sudeći po prognozama stručnjaka rezultirati globalnom gospodarskom krizom. Ona bi mogla snažnije pogoditi nacionalna gospodarstva kao što je hrvatsko koje se oslanja na turizam i ostale uslužne djelatnosti koje će pretrpjeti najveću štetu. Osim toga, mogući su i problemi u funkcioniranju uobičajenih lanaca opskrbe uslijed mogućeg drugog vala pandemije. U takvim okolnostima moraju se aktivirati potencijali i komparativne prednosti u strateškim granama gospodarstva kao što je poljoprivreda.
Most: Potrebna je radikalna promjena poljoprivredne politike
Okolnosti treba iskoristiti za radikalnu promjenu poljoprivredne politike i aktiviranje mjera kojima će se podići razina otpornosti na neizvjesne promjene svjetskog tržišta hrane. Ključne mjere Mosta u poljoprivredi uključuju:
- Oblikovati poticajno okruženje za bavljenje poljoprivredom
- Preoblikovati sustav potpora u poljoprivredi
- Staviti u funkciju neobrađeno i zapušteno poljoprivredno zemljište
- Reforma javnih službi u poljoprivredi (“mala”, fleksibilna, učinkovita i jefitina javna uprava usmjerena prema korisnicima)
- Osvijestiti potrebu za uključivanjem većeg broja ljudi u poljoprivrednu proizvodnju.
Osim poljoprivrede, Most se zalaže za snažan seoski turizam, preradu poljoprivrednih proizvoda i pogone za proizvodnju energije (obnovljivi izvori energije) u ruralnom prostoru. To doprinosi diversifikaciji dohotka i životnog standarda na ruralnim područjima. Važna je i primjena digitalne poljoprivrede i razvoj bioekonomija (proizvodi, usluge i energija iz prirodnih resursa i temeljena na principima kružne ekonomije i recikliranja), kao i prehrambenu industriju visoke tehnologije i prepoznatljivih proizvoda-brendova temeljnu na domaćim sirovinama.
U proteklom mandatu imali smo dvoje ministara poljoprivrede (Tomislav Tolušić, Marija Vučković), kako ocjenjujete njihov rad? Imate li kandidate koji mogu preuzeti kormilo i razviti proizvodnju hrane te unaprijediti ruralni prostor? Možda već konkretna imena?
U stručnom smislu dvoje navedenih ministara nije učinilo ništa. O tome govore podaci o rastu uvoza, padu (vrijednosti) poljoprivredne proizvodnje, padu broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, napuštanje ruralnog prostora. Sektori mesa, mlijeka, voća i povrća su devastirani. Hrvatska je i dalje na dnu po uspješnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, točnije sredstava ruralnog razvoja. Jedino što je raslo, bolje reći bujalo u njihovim mandatima jest administracija! Niti jedan važniji zakon nije donesen, a i oni postojeći nisu se provodili, poput Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Strategija koju su predstavili zadnjih dana je lista želja.
Most je tijekom 2016. godine (ministar poljoprivrede bio je prof.dr.sc. Davor Romić) sastavio Strategiju razvoja poljoprivrede, koju su radili hrvatski stručnjaci i koja je prešućena, usprkos nedvojbenoj kvaliteti
U političkom smislu o njihovim rezultatim najbolje govori činjenica kako je Tomislav Tolušić morao otići u “rekonstrukciji Vlade”, a Marija Vučković je prihvatila politiku kontinuiteta. Zadržala je šeficu kabineta koja je danas u istražnom zatvoru, a sama ministrica jedna od svjedokinja u aferi vjetroelektrane.
Veće potpore za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva
Gledajući rezultate domaćeg agrara postavlja se pitanje treba li mijenjati sustav potpora. Što mislite o današnjem modelu? Posebice su glasne pritužbe naših OPGova da veliki dobivaju previše dok malima ostaju tek mrvice, nedovoljne za razvoj. Treba li mijenjati smjer Programa ruralnog razvoja?
Sve navedeno je točno i može se potkrijepiti podacima. Stav je Mosta kako ovaj sustav treba mijenjati u smjeru većih potpora za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, koja su temelj poljoprivrede, ali i temelj očuvanja ruralnog prostora, okoliša, seoskog krajobraza, običaja i kulture.
Izravna plaćanja usmjeriti prema malim i srednjim gospodarstvima i osobito prema mladim poljoprivrednicima i isplatiti ih u punom iznosu u obliku akontacije. Potrebno je povećati korištenje potpora u sklopu ruralnog razvoja, pojednostavljenjem procedura, jasno definiranim prioritetima i kriterijima.
Namjera je i ograničiti potporu u apsolutnom novčanom iznosu i broju projekata u sklopu jednog proračunskog razdoblja, kako bi se što većem broju korisnika omogućio pristup sredstvima. I u konačnici, sredstva ruralnog razvoja treba usmjeriti ka modernoj poljoprivrednoj proizvodnji temeljenu na inovacijama i informatičkoj tehnologiji, ulaganjima u ruralnu infrastrukturu te bioekonomiji.
Povezati poljoprivredu i turizam
Što vidite kao najveći izvozni potencijal domaće poljoprivrede? Kako ga realizirati?
Vizija poljoprivrede Mosta je održiva, inovativna, tehnološki napredna i konkurenta poljoprivreda temeljena na obiteljskim gospodarstvima. Njezina je uloga doprinositi prehrambenoj sigurnosti, zadržavanju ljudi u prostoru, očuvanju okoliša, ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju kulture i tradicije ruralnog prostora. Kao takva treba biti sposobna izvoziti najbolje hrvatske proizvode izravno ili putem turizma. Mi već i sada uspješno izvozimo vrhunska vina, neke prehrambene proizvode, tunu i sl. U budućem je razdoblju važno poduzeti aktivnosti na brendiranju hrvatske poljoprivrede u okvirima EU i globalno (bogatstvo proizvoda, tradicije, klime i kulturno nasljeđe…), razvoj proizvoda sa zaštitom podrijetla i zemljopisnih oznaka i tradicijskih proizvoda. Veliki potencijal izvoza ima i ekološka poljoprivreda.
Kako mislite unaprijediti domaće tržište poljoprivrednih proizvoda? Do kada će stranci na našoj obali jesti odreske iz Argentine uz talijansko povrće i voće iz Španjolske?
Za pristup tržištu i učinkovite lance hrane (od polja do stola) potrebno je značajno povećati važnost i ulogu poslovnog udruživanja poljoprivrednika (zakon o zadrugama), kao strategije tržišnog pozicioniranja i povećanja pregovaračke moći obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Osigurati funkcionalnost lanaca distribucije prehrambenih proizvoda od proizvođača do potrošača uz minimalan angažman posrednika kroz uključivanje IT sektora u izgradnji digitalnih platformi koje bi to omogućile.
Nadalje, Most smatra kako je važno stvoriti zakonski okvir zadružnih banaka (Agrobanka), društava za uzajamno osiguranje i investicijskih fondova u poljoprivredi s ciljem lakšeg pristupa kapitalu, ulaganjima i upravljanju rizikom. Kroz sredstva programa ruralnog razvoja važno je pokrenuti projekte povezivanja poljoprivrede i turizma, kratke lance dobave i promocije tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda. U cijelom je procesu važno uspostaviti efikasan sustav prijenosa znanja i savjetodavnih usluga u poljoprivredi. Poljoprivrednici moraju shvatiti važnost poslovnog povezivanja kao načina zadržavanja neovisnosti od velikih agrobiznisa i uvoznog lobija, te suradnje s građanima, što se najbolje vidjelo u korona krizi.
Potreban je zakonski okvir za dodjelu državnog zemljišta
Mnoga se sela prazne, depopulacija je sve češća pojava. Koje mjere mislite provesti da zadržite mlade na selu? Do kada ćemo u pojedinim dijelovima RH gledati napuštene sablasne objekte zarasle u šikaru?
Uz dosad navedeno, za zadržavanje ljudi, ne samo mladih u ruralnom prostoru, potrebno je stvoriti strateški i zakonski okvir za dodjelu državnog zemljišta uz značajno pojednostavljenje administrativnih procesa temeljenim na transparentnim i jasnim kriterijima. Zauzimati se za promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i jasno definirati prednost na natječajima onim kandidatima čiji su proizvodi strateški prioritet.
Važno je preoblikovati i druge zakone vezane uz vlasništvo, poput Zakona o nasljeđivanju. Uspostaviti moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima na rok od tri godine. I, pokrenuti mjere okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta putem komasacije.
Hoćete li i kako kompenzirati očito buduće smanjenje EU omotnice za poljoprivredu?
Uvažavajući trenutnu situaciju, raspoložive resurse, ograničenja i izazove, kao i svjesni okruženja (EU, novo proračunsko razdoblje, reforma Zajedničke poljoprivredne politike EU i Europski zeleni plan), sva predviđanja govore kako se proračunska sredstva u konačnici neće smanjivati. Možemo napomenuti kako su i do sada iznosi potpora rasli iz godine u godinu, ali bez vidljivih rezultata. Tako da visina potpore nije garancija (nije jedina garanacija) veće, kvalitetnije i konkurentnije poljoprivredne proizvodnje!
Očito je stoga kako problem nije u visini, već u načinu korištenja. Postoje države sa snažnom poljoprivrednom u kojima potpore kakve poznajemo u EU ne postoje, ili postoje u jakom malo postotku. Već smo rekli kako se Most zalaže za promjene u postojećem sustavu. Ako do značajnijeg pada u iznosima potpora iz EU dođe, tada je važno zaštititi visinu izravnih plaćanja, a one iz ruralnog razvoja usmjeriti jasno definiranim prioritetima i poduzetničkim projektima s velikim potencijalom povrata.
Autor / Maja Celing Celić