Utorak, 1. travnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Na današnji dan: Otvorena koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog…

Dana 29. prosinca obilježava se obljetnica otvaranja koncerne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Službeno otvaranje 1973. trajalo je čak dva dana – 29. i 30. prosinca te godine, a uključivalo je besplatne izvedbe djela mnogih ondašnjih glazbenika i umjetnika. Stoga se 29.12. slavi kao Dan dvorane. Svečano otvorenje započelo je nastupom Zagrebačke filharmonije, Mješovitog zbora Opere Hrvatskog narodnog kazališta i Mješovitog zbora Glazbene škole Vatroslava Lisinskog u Zagrebu s ulomcima iz poznatih djela hrvatskih glazbenika. Nastupila je i slavna mezzosopranistica Ruža Pospiš-Baldani, dobitnica brojnih svjetskih nagrada i jedna od najboljih interpretatorica lika Carmen…

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog zapravo sadrži dvije dvorane – Veliku dvoranu površine 2.360 četvornih metara, s maksimalno 1.896 sjedišta – te Malu dvoranu od 360 četvornih metara i 304 sjedišta. U sklopu građevine nalazi se i veliko predvorje ukupne površine od 4.000 četvornih metara.

Dvorana je dobila naziv po slavnom Vatroslavu Lisinskom, skladatelju koji je – nažalost – prerano preminuo, u dobi od samo 34 godine. Skladao je prvu hrvatsku operu – Ljubav i zloba.

Prvi hrvatski profesionalni glazbenik Vatroslav Lisinski rođen je 1819. u Zagrebu pod imenom Ignac Fuchs. Studirao je pravo i filozofiju, a glazbom se bavio tek usputno. Tek pod utjecajem Ilirskog pokreta i na nagovor A. Štrige posvećuje se skladanju. Kroatizira svoje ime i prezime i postaje prvi skladatelj Hrvatskog narodnog preporoda.

Njegova opera Ljubav i zloba praizvedena je 1846. što je izazvalo veliko oduševljenje među hrvatskim rodoljubima. Treba spomenuti da Zagreb u to vrijeme nije imao ni stalnog profesionalnog orkestra, a kamoli opernog ansambla. Nakon tog uspjeha Lisinski, uz donaciju iliraca, odlazi na usavršavanje u Prag gdje sklada niz djela: Večer, Bellona, najveći dio opere Porin i druge.

U jesen 1850. vratio se razočaran u Zagreb jer mu, unatoč zauzimanjima bana Jelačića, nije bilo omogućeno polaganje završnoga diplomskog ispita na praškome Konzervatoriju.

U Hrvatskoj Lisinski zatiče promijenjene društvene prilike, budući da je ilirski entuzijazam splasnuo pod Bachovim apsolutizmom. Spriječen u pokušaju da se namjesti kao nastavnik u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda, obavljao je dužnosti besplatnoga nadzornika školskih učionica i druge administrativne poslove. Neshvaćen, razočaran i obeshrabren Lisinski dovršava Porina nakon čega se zaklinje da više nikada neće skladati.
Ipak, neposredno prije smrti sklada ofertorij Cum invocarem kao svojevrsni vlastiti rekvijem.

Vatroslav Lisinski preminuo je u Zagrebu 1854. sa nepunih 35 godina. U svom kratkom životu skladao je ukupno 145 skladbi. Praizvedba njegove najpoznatije opere Porin bila je tek 1897., 43. godine nakon njegove smrti.

D.K.

Najnovije

Podrška Krešiću hrvatskog naroda i njegovih branitelja!

https://www.youtube.com/watch?v=bkP1WLAU0dY

URB HVO-a ŽZH:Pripadnici HVO-a, RVI, nakon odbijanja njihovih zahtjeva za invalidsku mirovinu u RH govore:“NIKAD VIŠE!“

Hrvatska Vlada je svojim najnovijim Izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih Branitelja iz Domovinskog rata omogućila pripadnicima HVO, državljanima RH,koji imaju pravomoćnim rješenjem...

DORH traži da splitsku partizanku Vjeru Andrijić ispita sudac

Splitsko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je da se Vjera Andrijić (101), iz Splita, partizanka koja je sudjelovala partizanskoj akciji pokolja fratara u Širokom Brijegu...

Zoran Krešić: Dodiku se mora ostaviti izlaz, ponižavanje vodi u rat

U novom izdanju Podcasta Bura novinar Zoran Krešić govori o hajci koju protiv njega vode bošnjačko-unitaristički mediji i političari zbog njegovog ulaska u Upravni...