Nedjelja, 24. studenoga 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Najraniji prikaz hrvatske zastave

Najraniji prikaz hrvatske zastave

Njemačko-rimski car Maksimilijan I. Habsburški (1493. – 1519.) nije, naravno, bio ugarsko-hrvatski vladar, ali je kao nasljednik cara Fridrika III. (1440. – 1493.) pretendirao je na ugarsko-hrvatsko prijestolje, što dokazuje i njegov pohod na Ugarsku 1490. godine. Stoga ne čudi da se upravo uz njega vežu najraniji prikazi hrvatskog grba, među kojima je svakako najpoznatiji onaj na svodu kuće gradskog suca Waltera Zellera u Innsbrucku.
Prvi poznati prikaz hrvatske zastave (dakle, cijele zastave, ne samo grba kao u Innsbrucku!) vidljiv je na jednom od heraldičkih izvora koji vežemo uz cara Maksimilijana I., a riječ je o ilustraciji Trijumfalne povorke (njem. „Triumphzug“). Heraldičko djelo iz kojega dolaze ovi prikazi bavi se poduhvatima, pohodima (među njima i onim na Ugarsku 1490.) i zemljama velikoga vladara u duhu stare rimske tradicije.
Među zemljama na koje je Maksimilijan polagao pravo – nastavljajući innsbrušku tradiciju – vidljivi su i fiktivni, dekorativni prikazi (u stvarnosti nepostojećih) zastava Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Bosne („Hungarn, Dalmatien, Croatien, Bossen“). Na svim zastavama pravokutnoga oblika nalazi se kraljica na prijestolju u odjeći dekoriranoj grbovnim simbolima i sa žezlom u ruci, trokutna državna zastava s grbom te grbovni štit okrunjen krunom. Na temelju recentnih istraživanja smatra se da je ovaj prikaz hrvatske zastave nastao između 1512. i 1515. godine te da su ga na pergamentu oslikali Albrecht Altdorfer i Jörg Kölderer.
Ipak – treba istaknuti – iako su zastave na “Triumphzugu“ Maksimilijana I. imale dekorativnu ulogu, odnosno funkciju reprezentiranja grbova, zastave Hrvatske i Dalmacije, pa čak i Slavonije (koja je 1496. dobila grb) na početku 16. stoljeća vjerojatno su postojale i u stvarnosti kao banske instalacijske zastave.

Izvor: Géza Pálffy, „Najstariji prikazi hrvatskih zastava iz 16. i 17. stoljeća,“ u „Ascendere historiam“ (2014), str. 327-346.
Slika: Trijumfalna povorka („Triumphzug“) cara Maksilimijana I, oko 1512/15. (Albrecht Altdorfer i Jörg Kölderer).

Najnovije

Marijačić pozvao na bojkot srpskih i prosrpskih medija u Hrvatskoj  jer prešućuju Jonjićevu predsjedničku kandidaturu

Glavni urednik Hrvatskog tjednika Ivica Marijačić objavio je na svom facebooku  kako jedne srpske novina u Hrvatskoj najavljuju neizvjesnu predsjedničku kampanju i donose fotografije...

Biblijska poruka 24. 11. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Istina je tijelom postala – Krist Kralj

Iv 18,33b-37   Reče Pilat Isusu: »Ti li si židovski kralj?« Isus odgovori: »Govoriš li ti to sam od sebe ili ti to drugi rekoše o meni?«...

Vili Beroš je član masonske lože koju je dugi niz godina vodio Marijan Hanžeković

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić uvjeren je da će DORH i USKOK jednako uspješno provesti istragu – u slučaju bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša osumnjičenog...

Za biskupa zaređen mons. Mladen Vukšić, OFM

Biskupsko ređenje novoimenovanog kotorskog biskupa mons. Mladena Vukšića, OFM, upriličeno je u subotu u kotorskoj katedrali Sv. Tripuna.   Glavni zareditelj bio je zagrebački nadbiskup mons....

Australski sud: Pozdrav ‘za dom spremni’ nije nacistički, a dizanje ruke u zrak ovisi o kontekstu

Australski sud utvrdio je da pozdrav “za dom spremni” nema nikakve veze s nacizmom, dok dizanje ruke u zrak također nije nacistički simbol u...