Voditelj HRT-ove emisije Nedjeljom u 2 Aleksandar Stanković gostujući na bosanskohercegovačkoj N1 televiziji ponovio je svoju provokatorsku tezu da je u Hrvatskoj djelomice vođen građanski rat…
Stanković je u emisiji ponovio stav kako je rat u Hrvatskoj bio dijelom građanski kao i u nedavnoj emisiji Nu2 -u kojoj je ugostio vukovarskog branitelja Predraga Mišića Peđu.
“U Hrvatskoj je u dijelu bio građanski rat, u manjem dijelu, ali je bio. Naime, kada srpsko selo ratuje protiv hrvatskog sela, to je građanski rat. Kada se napadao Dubrovnik i Vukovar, te kada su tenkovske jedinice iz Beograda išle prema Vukovaru to naravno nije građanski rat, to je čista agresija. Kada ratuje selo protiv sela, onda to ima elemente građanskog rata”, objasnio je svoj stav Stanković u emisiji Pressing.
Televizijski voditelj HRT – je također dodao da je rat, kad bi se moglo izraziti u postocima, u 80 posto slučajeva bio agresija, a 20 posto je bio građanski rat te dodao kako nije isto kad on tvrdi da je bilo građanskog rata u Hrvatskoj i kad to tvrdi srpski ministar Vulin koji govori da uopće nije bilo agresije.
Cilj srpskog agresorskog rata je bio prisvajanje teritorija
Komentar Stankovićeve izjave o građanskom ratu za portal Direktno dao je povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor koji je pojasnio razliku između građanskog rata i agresije te o stvarnom karakteru rata u Hrvatskoj.
“Prvo, ne znam zašto uopće treba reagirati na izjave ljudi koji pričaju o problematici kojom se ne bave i za koju nisu nikakav autoritet?
Cilj rata nije bio promjena vlasti u Hrvatskoj, nego pripajanje Srbiji dijela teritorija Hrvatske. Dokumenti RSK to jasno potvrđuju, kao što je jasno da je iza ostvarenja toga cilja stoji službeni Beograd i tadašnja srbijanska, odnosno velikosrpska politika, a da je prosrpska JNA bila sredstvo za provođenje toga cilja, što je, uostalom, potvrdio i Međunarodni sud pravde u Haagu u presudi Hrvatska protiv Srbije (čl. 426)”, rekao je Nazor i pojasnio kako se može razgovarati o raznim elementima rata, ali da niti jedan od njih nije toliko značajan da bi utjecao na zaključak o karakteru rata, odnosno na činjenicu da je riječ o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku s ciljem prisvajanja dijela hrvatskog teritorija.
“Isticanje ovakvih elemenata samo je pokušaj zamagljivanja činjenica, odnosno glavnog uzroka rata, a argument da je ratovalo ‘srpsko selo’ protiv ‘hrvatskog sela’ je banaliziranje događaja, kojim se prešućuje cilj toga ‘ratovanja’ i koje otkriva neprofesionalan pristup problematici, karakterističan upravo za voditelja emisije Nu2 kad je riječ o temama iz Domovinskog rata”, istaknuo je dr. Nazor, napomenuvši da su u Republici Hrvatskoj sva naselja hrvatska!
Priča o građanskom ratu teza KOS-ovske strukture
Podsjetio je i kako tezu o građanskom ratu nameće srbijanska politika, koja je i na Međunarodnom sudu pravde u Haagu neuspješno pokušala dokazati da su rat u Hrvatskoj vodili ‘lokalni Srbi i JNA’, a da Srbija nema ništa s tim, te da istu tezu KOS-ovska struktura, odnosno kontraobavještajne grupe u tadašnjoj JNA, pokušavaju nametnuti javnosti od 1991.: “Problematizirajući u javnosti neprestano takve manje važne elemente za razumijevanje karaktera rata, ili govoreći o ‘agresiji RH na BiH’, o ‘zločinačkoj naravi Oluje’ i tadašnje hrvatske vlasti, o ‘izdaji ili prodaji dijela hrvatskoga teritorija’, pojedinci, svjesno ili nesvjesno, utječu na stvaranje javne percepcije o Domovinskom ratu koja je u koliziji s činjenicama utemeljenim na izvorima, čineći zapravo upravo ono što je planirano, npr. u programu rada tzv. OPER-e, ustrojene u jesen 1991. pri komandi Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane JNA. Emisije poput Nu2, koje pokazuju da jedan voditelj ne može kvalitetno pokriti različita područja i teme – od gospodarstva, znanosti, kulture itd., zapravo su ogledalo današnjega društva, u kojem mnogi drže da samo na temelju uvida u nekoliko dokumenata ili par pročitanih članaka u medijima javno mogu govoriti i o temama za čije razumijevanje i cjeloviti prikaz treba dugotrajan rad na izvorima“.
Bitno je znati karakter rata
“Hrvatska je 25. lipnja 1991. proglasila ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti, i taj je datum temeljni za svaku raspravu o karakteru rata u Hrvatskoj, odnosno o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku”, istaknuo je Nazor i zaključio: “Otvorena velikosrpska agresija na Hrvatsku od ljeta 1991. klasičan je primjer rata za teritorij druge države, dakle riječ je o agresiji, a svi drugi elementi nisu presudni za razumijevanje karaktera rata. To vam je, primjerice, kao kad vas čovjek bez i jedne vlasi kose na svojoj glavi uvjerava da nije ćelav, pokušavajući svoje obrve prikazati kao element kose, samo zato što su također pozicionirane na njegovoj glavi”.