Može pogoršati postojeću srčanu bolest ili izazvati srčane probleme kod zdravih osoba…
COVID-19, bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2, proširila se u nekoliko mjeseci cijelim svijetom i još ne posustaje. Do sada su stručnjaci najviše saznali o njenom utjecaju na pluća, no nova studija objavljena u JAMA Cardiology pokazuje da nova bolest može oštetiti i srce, čak i kod osoba koje nisu od ranije imale srčanih tegoba.
Podiže rizike za smrtni ishod
“Danas znamo da kod COVID-19 postoji rizik od srčanih oštećenja, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije, a kod osoba koje od ranije imaju srčanu bolest podiže rizik za smrtni ishod”, rekao je dr. Mohammad Madjid, voditelj studije i predavač na University of Texas u Houstonu. Kako je rekao Madjid, ne samo COVID-19, nego i druge respiratorne virusne bolesti, kao što su gripa i SARS, mogu pogoršati postojeću kardiovaskularnu bolest ili izazvati srčane probleme kod inače zdravih osoba, donosi zivim.gloria.hr.
Kineski podaci
Ističe da tijekom većine epidemija gripe više ljudi umre od srčanih problema nego od respiratornih komplikacija, poput upale pluća. Slično očekuje i među ozbiljno oboljelima od COVID-19. Prema istraživanju kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, stopa smrtnosti srčanih bolesnika oboljelih od COVID-19 u kopnenoj Kini bila je između 30. prosinca 2019. do 11. veljače 2020. visokih 10,5 posto.
Počinje s respriratornim problemima
“Takvo djelovanje vidi se kod većine virusa. Najčešće kod virusa Epstein-Barr (uzročnik mononukleoze), ali i kod gripe, i to sigurno nije novost. Razlika se uočava u kasnijim fazama bolesti – isprva se COVID-19 manifestira najviše na respiratornim organima, a u kasnijim fazama jače utječe na srce”, rekao je dr. Brian Kolski, interventni kardiolog u bolnici St. Joseph u Orangeu u Kaliforniji.
Više je razloga zbog kojih virusi, poput virusa gripe ili SARS-CoV-2, mogu postati smrtonosni. Tri najčešća su: koinfekcija (istovremena infekcija) drugim uzročnikom; zatajenje pluća oslabljenih bolešću i „citokinska oluja”, posljedica pretjeranog odgovora imunosnog sustava na infekciju.
„Citokini su proteini koji reguiliraju cijeli niz bioloških funkcija, među njima upalu i obnovu. A upalni odgovor citokina može voditi do oštećenja srca”, rekao je dr. Ashes Parikh, kardiolog u bolnici Texas Health Presbyterian Hospital Plano.
Zatajenje srca
Kada se to događa, kod pacijenta može doći do miokarditisa, što je potencijalno smrtonosno stanje. „Miokarditis je upala srčanog mišića. Može dovesti do slabljenja funkcije pumpe srčanog mišića, odnosno do zatajenja srca sa sniženom istisnom frakcijom (HFrEF) ili sistoličkog zatajivanja srca”, tumači dr. Sreenivas Gudimetla, kardiolog u bolnici Texas Health Fort Worth.
Mjeri se krvnim testovima
Spomenuto istraživanje zaključilo je da su srčana oštećenja bila uobičajena kod hospitaliziranih pacijenata oboljelih od COVID-19 u kineskom Wuhanu. Korišteni su podaci 416 odraslih osoba smještenih u bolnici Renmin za koje je dokazano da su oboljeli od COVID-19. Srčana oštećenja bila su detektirana prema povišenoj razini proteina troponina, što se mjeri krvnim testom. Gudimetla je rekao da otkrivanje abnormalne razine troponina kod kritičnih bolesnika nije vjerojatno utjecalo na promjenu tretiranja pacijenta.
Agresivna suportivna terapija
“Bez cjepiva ili lijeka, može se pružiti samo agresivna suportivna terapija, poput održavanja normalnog krvnog tlaka, tretiranja srčanog zatajivanja lijekovima, liječenja sekundarnih infekcija, potpore bubrežnoj funkciji, podrške disanju, što može uključivati i upotrebu respiratora”, rekao je Gudimetla.
Studija je pokazala i vrlo veliku razliku u smrtnosti između ljudi s prethodno prisutnim srčanim bolestima i onih koji nisu imali srčane probleme: u prvoj skupini umrlo je čak 51 posto oboljelih od COVID-19, a u drugoj njih 4,5 posto.
Američki kardiološki zbor ističe da su kronični srčani bolesnici u većem riziku od infekcije virusom SARS-CoV-2 te da imaju lošije izglede ako se razbole. Pozivaju ih da redovito uzimaju svoju terapiju i da ne propuštaju cijepljenja protiv gripe i pneumonije te da posebno strogo paze na mjere čistoće i socijalnog distanciranja tijekom pandemije.
Autor / Tamara Franjić