U Karinu se u subotu, 13. veljače 2021. obilježava 28. godišnjica Dana sjećanja na razaranje Franjevačkog samostana Svete Marije Bezgrešne i samostanske crkve Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Domovinskom ratu…
S ciljem čuvanja sjećanja na žrtvu hrvatskog naroda i franjevaca u tom kraju, ta se godišnjica obilježava na dan kada su prije 28 godina pobunjeni Srbi učinili veliki kulturocid rušenjem crkve i karinskog samostana, hrvatskog spomenika kulture nulte kategorije, kao osvetničku odmazdu za poraz koji su doživjeli u VRO “Maslenica”.
Karinski samostan jedan je od 122 sakralna objekta u sastavu Franjevačke provincije presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu koji je stradao u agresiji na Hrvatsku. To je bilo najveće razaranje u njegovoj šest stoljeća dugoj povijesti. Najstariji je samostan od njih petnaest u sastavu te provincije. U taj samostan franjevci su došli 1429. i uvijek je imao veliku duhovnu i nacionalnu ulogu.
Program:
-10,15 sati Hodnja hrvatskih braniteljskih udruga od magistralne ceste u Donjem Karinu do Franjevačkog samostana
- 10,45 sati Polaganje vijenaca i molitva na groblju ispred Franjevačkog samostana u Karinu
- 11 sati Sv. misu za Domovinu predslavi mr.sc. fra Žarko Maretić, ex-provincijal i župnik Dubrave u koncelebraciji sa svećenicima. Liturgijske dijelove pjeva klapa HRM-a “Sv. Juraj”
-12 sati Kulturni program izvodi klapa “Sv. Juraj”
Pobunjeni Srbi, na tada okupiranom prostoru u znak odmazde za VRO „Maslenica“ 13. veljače 1993. godine opljačkali su, miniranjem razrušili i obeščastili crkvu i Franjevački samostan u Karinu – spomenik kulture. Protjerali su franjevce, opljačkali i uništili kulturno blago sačuvano kroz 6 stoljeća franjevačkog života…
Franjevački samostan Blažene Djevice Marije u Karinu podignut je u 15. stoljeću, na ruševinama benediktinske opatije, sagrađene u 9. stoljeću. Kameni križ od pletera u zidu samostanskog hodnika svjedoči iz doba hrvatskih narodnih vladara i karinskih Lapčana. U tom kraju naseljavaju se u 15. stoljeću franjevci. Franjevci su ostali u Karinu i nakon turskog osvajanja. Godine 1560. fra Blaž je dobio dozvolu od kliškog sandžak-bega da popravi „kloštar“ Sv. Marije kod tvrđave Karina. Na početku Kandijskog rata (1645- 1669) samostan je razoren. temeljitu obnovu doživio je tek početkom 18. stoljeća.
Za vrijeme Domovinskog rata srušen je do temelja i ponovno obnovljen iz državnog proračuna i sredstvima Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Blagoslovom samostana i posvetom crkve 2. Kolovoza 2006., sveto je zdanje ponovno stavljeno u službu Bogu i hrvatskom narodu.
Tijekom obrambenog Domovinskog rata na djelu je bila srpska mržnja prema katoličkom i hrvatskom, s ciljem zatiranja istine o najstarijem franjevačkom samostanu na ovim prostorima, nastanjenom već u prvoj polovici 15. st. i prvi puta srušenom u prvoj polovici 16. st. Nakon oslobođenja okupiranog dijela Hrvatske, na djelu se pokazala ljubav prema identitetskom, duhovnom i nacionalnom sadržaju. Poduhvati koji su uslijedili po oslobođenju domovine pokazali su da je ljubav jača od bilo kojeg oblika mržnje, jer izvor ljubavi je u Bogu, a izvor mržnje dolazi od palog anđela, Zloga“.
„Skrnavljenje i zatiranje kršćanskih bogomolja može učiniti jedino poganin, čovjek koji nije spoznao Boga ili je oholo odlutao od njega. Čovjek koji je privatizirao i podčinio Boga za svoje uske interese i interese svog naroda, a koji isključuju otvorenost za povijesnu istinu. Uvijek kad smo na strani ljubavi, ma koliko nas stradanje snašlo, mi nismo konačni gubitnici. Uvijek kada svjesno i slobodno stajemo na stranu zla i Zloga, mi gubimo višestruko“ , rekao je fra Ivan Režić, magistar franjevačkih bogoslova iz Splita prošle 2020. godone na 27. godišnjicu razaranja franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća BDM u Karinu.
L.K.