Večeras pomičemo sat na ljetno računanje vremena: Kako to utječe na zdravlje?…
Istraživanje provedeno u Sveučilišnom medicinskom centru u Bostonu povezalo je promjenu računanja vremena s rizikom od pobačaja kod pacijentica koje su povrgnute oplodnji ‘in vitro’ i već su imale pobačaj…
Znanstvenici kažu kako je potrebno provesti još istraživanja te nije jasno može li promjena utjecati na žene koje pokušavaju začeti prirodnim putem. Ovog vikenda spavat ćemo jedan sat manje, jer se sa subote na nedjelju u 2 ujutro vrijeme prebacuje na 3 ujutro. Posljedice se osjećaju jer tijekom noći tijelo luči hormon melatonin, a kad se to poremeti, ostavlja negativne posljedice na zdravlje. Pomicanje sata na ljetno računanje vremena utječe na “unutarnji sat” odnosno bioritam čovjeka. Povećava se rizik od srčanog i moždanog udara. Starije osobe koje boluju od karcinoma mogu razviti veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tih dana, a poremećen san utječe i na tlak i, naravno, mentalno zdravlje.
Postoje neka istraživanja koja pokazuju da se prvi ponedjeljak nakon pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog udara za 25 posto. Sve to zbog stresa, poremećaja bioritma i melatonina. Mogu se pojaviti i drugi simptomi poput kroničnog umora, dekoncentriranosti i smanjene produktivnosti. Prema istraživanju koje je objavio magazin Journal of Applied Psychology 2012., prvoga radnog dana nakon pomicanja sata, Google je zabilježio znatno više pretraga zabavnog sadržaja poput videa na Youtubeu, što upućuje na manjak koncentracije onih koji su taj dan bili na poslu. Samo jedan sat manje sna, povećava i rizik od prometnih nesreća. Istraživanja u Americi su pokazala da je u samo šest dana nakon pomicanja sata broj prometnih porastao s 5.4. na 7.5 posto. Prema izračunima to znači 302 više smrtno stradalih u razdoblju u 10 godina.
Noćas je pomicanje sata: Evo što se sve mijenja…
U nedjelju u 3 sata ujutro satovi se pomiču jedan sat unatrag i time počinje zimsko računanje vremena…
Zemljama članicama EU prepuštena je odluka da sami odluče o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena…
Prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima
Prema sadašnjem režimu s ljetnim računanjem vremena prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.
Prelaskom na ljetno vrijeme mijenja se i obračun električne energije pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.
Zbog pomicanja kazaljki i na prugama HŽ Infrastrukture uobičajeno se organiziraju posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i prometnim uredima kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju točno vrijeme namjestili na novo vrijeme.
Pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije, što je jedan od razloga zbog kojeg su države članice to dosta dugo primjenjivale, stoji u tekstu izvješća koje je pripremila Marita Ulvskog, članica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).
Zbog pomicanja sata ljudi se osjećaju lošije
Novije studije pokazuju, međutim, ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice. Pokazalo se da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.
U poljoprivredi pomicanje sata ima negativan učinak na prinos usjeva i dobrobit životinja te remeti bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. Te promjene negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.
Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u ili uvođenje “jedinstvenog vremena” u Europi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili prijeći na ljetno računanje.
Primjena nove direktive počinje 1. travnja 2021. pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici početi posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).
Europska komisija objavila je u kolovozu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 milijuna europskih građana, velika većina, njih 84 posto, izjasnila da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar te većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tijekom cijele godine.H/B.P.
G.S.