Novi sedmogodišnji proračun Europske unije bit će njezin odgovor na koronakrizu i mora poslužiti kao poluga za goleme investicije čija će vrijednost biti u bilijunima, a ne u milijardama, izjavila je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel održali su zajedničku konferenciju za novinare na kojoj je predstavljen plan i preporuke Komisije zemljama članicama za postupno popuštanje mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije koronavirusa.
Von der Leyen je istaknula da su Europska unija i njezine zemlje članice zajedno mobilizirale više od tri bilijuna (tri tisuće milijardi) eura u borbi protiv koronakrize, ali da to neće biti dovoljno za oporavak od krize.
– To su golema sredstva, ALI trebat će još i zato mi radimo na novom višegodišnjem proračunu, koji će moći biti poluga za mobiliziranje potrebnog novca, koji će omogućiti masovne investicije, naročito na samom početku razdoblja, u prve dvije, tri godine, rekla je von der Leyen.
– Što se tiče investicija, tu govorim ne o milijardama, nego o bilijunima eura, dodala je predsjednica Komisije.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da su sve prognoze o dubini pada gospodarstva nepouzdane i nesigurne, da je najprije potrebno odrediti koliki će račun ova kriza ispostaviti, a onda razgovarati o tome kako namaknuti potrebna sredstva.
O tome će biti riječi na videokonferenciji čelnika zemalja članica 23. travnja.
– Na sljedećoj videokonferenciji pokušat ćemo dati stratešku viziju Višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) kako bismo onda mogli pozvati Komisiju da pripremi prijedloge koji će uzeti u obzir sadašnju krizu i posljedice koje će ona imati, rekao je Michel.
I Michel i von der Leyen ponovili su da novi VFO za razdoblje od 2021. do 2027. godine treba biti neka vrsta Marshallova plana za gospodarski oporavak EU-a nakon koronakrize.
Zemlje članice EU-a prije izbijanja epidemije koronavirusa nisu bile ni blizu dogovora o proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Temelj za raspravu bio je prijedlog Komisije iz svibnja 2018. godine, kada nitko nije ni pomišljao na krizu ovakvih razmjera poput ove s pandemijom koronavirusa.
U tom prijedlogu iz 2018. Komisija je predlagala smanjenje sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku kako bi se na taj način djelomično pokrila proračunska rupa zbog odlaska Velike Britanije. Bogatije zemlje članice, koje ulažu u proračun više nego što iz njega dobiju, tražile su da sljedeći VFO bude još manji od prijedloga Komisije.
Kohezijska sredstava namijenjena su uglavnom siromašnijim članicama kako bi one konvergirale, odnosno približile se razini razvijenosti bogatijih zemalja.
– Proračun Europske unije je dokazano najbolji instrument za koheziju i konvergenciju, a kohezija i konvergencija nisu samo pitanje solidarnosti, nego i vlastitog interesa za svaku zemlju članicu. Svaka članica zna da je njezin prosperitet uvelike ovisan o veličini, funkcioniranju i moći jedinstvenog tržišta, tako da je u njihovim interesu da investiraju, rekla je von der Leyen.
– Sljedeći europski proračun mora biti europski odgovor na koronakrizu. Da bi to mogao biti, on mora biti potpuno drukčiji od prethodnih višegodišnjih proračuna, istaknula je predsjednica Komisije.
Ministri financija zemalja članica prošli su se tjedan dogovorili da će se razmatrati osnivanje Fonda za oporavak kako bi se osigurao snažan europski gospodarski oporavak u svim državama članicama.
Sada je očito da će taj fond biti pod kišobranom novog VFO-a i preostaje pitanje kako će se on financirati – hoće li to biti kroz kolektivizaciju, odnosno mutualizaciju dugova, to jest kroz izdavanje zajedničkih obveznica ili će se pronaći neki inovativni način.
Nizozemska, Njemačka i još neke sjeverne članice dosad su se uvijek protivile zajedničkim obveznicama…H
T.H.