Subota, 10. svibnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Obilježena 31. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna

Foto:MVEP RH

 

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u katoličkom gradskom groblju te svetom misom za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna u tamošnjoj župnoj crkvi svetog Ante, obilježena je 31. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna od strane Armije R BiH. Ovu godišnjicu obilježavaju u ozračju kada se sudi po njima glavnim krivcima za stradanje Bugojanskih Hrvata Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću.

Srpanj 1993. mjesec je najvećeg stradanja Hrvata Bugojna. Za 15-ak dana, pripadnici Armije R BiH napravili su etničko čišćenje. Hrvatsko stanovništvo je prognano, ubijeno ili odvedeno u logore, a njihova imovina i svetinje opljačkane ili uništene. Vlado Ivoš na današnji dan ostao je bez noge. Teški su, kaže, ovo dani za sve Hrvate Bugojna, objavila Televizija Herceg-Bosne.

Od 16.000 Hrvata iz Bugojna te 1993., prognano ih je 15.000. Dubravka Gavranović jedna je od rijetkih Hrvatica koja je u Bugojnu ostala cijelo vrijeme rata.

Konačno, nakon tri desetljeća pokrenut je sudski proces protiv, po njima najodgovornijih osoba za stradanje Hrvata Bugojna, Selme Cikotića i Dževada Mlaće.

“Žao mi je što često budemo razočarani presudama pravosudnih institucija, ali ohrabreni smo da je nakon desetljeća čekanja pokrenut neki proces”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. “To je stavljanje soli na rane koje još nisu zarasle”, dodao je.

Uvijek posebno bolna tema su nasilno odvedeni Bugojanski Hrvati, a od njih 21, za tijelima 15 još se traga.

U ime Vlade RH hrvatskim žrtvama Bugojna već petu godinu došao se pokloniti i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

On je izjavio kako se u srednjobosanskoj općini Bugojnu pokušava zatrti identitet Hrvata i pozvao vlasti te općine da slijede primjer Mostara u kojemu su hrvatska i bošnjačka zajednica jednakopravne.

“Nakon rata na sceni je pokušaj zatiranja identiteta hrvatskog naroda ovdje jer ovdje više nema ni ulica koje se zovu po Hrvatima”, rekao je Grlić Radman.

Dok čekaju pravdu da netko odgovara za etničko čišćenje Bugojna od Hrvata, danas ih tamo živi tek oko 2.000. Nisu zadovoljni kako su zastupljeni u javnim institucijama u toj općini, no kažu da pokušavaju život organizirati najbolje što znaju, želeći ostati na svom ognjištu

Najnovije

Održan deseti Hod za život u Zagrebu

Deseti Hod za život, obitelj i Hrvatsku održan je u subotu 10. svibnja u Zagrebu pod geslom „Izaberi život! I majku i dijete!”.   Prije početka...

Thompson objavio pjesmu o Bleiburgu ‘Za našu braću i sestre, za sve hrvatske žrtve”

Marko Perković Thompson objavio je novu pjesmu pod nazivom “Slike Bleiburga”, posvećenu žrtvama Bleiburške tragedije i Križnih puteva, povodom 80. obljetnice tih događaja.   Pjesma je...

Ristić: Dan pobjede, Dan Europe i dan moralne zbunjenosti

Obilježavanje osamdesete obljetnice kraja Drugog svjetskog rata u Europi povod je žustrim polemikama oko značaja tog datuma i njegovog obilježavanja uopće. Razlog takve usijane...

Nadbiskup Kutleša: Novi papa želi Crkvu vratiti temeljima kršćanstva

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša komentirao je izbor kardinala Roberta Prevosta za novog papu, koji je uzeo ime Lav XIV., i izrazio uvjerenje da je...

Biblijska poruka 10. 5. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Gospodine, komu otići?

Iv, 6, 60-69   Mnogi od Isusovih učenika rekoše: »Tvrda je to besjeda! Tko je može slušati?« A Isus znajući sam od sebe da njegovi učenici...