BROJNI građani ovih su dana na kućne adrese dobili formulare u koje trebaju unijeti podatke o nekretninama kako bi im lokalna samouprava – gradovi i općine – od prvog siječnja sljedeće godine mogla naplatiti tzv. jednostavni porez na nekretnine. Zašto “jednostavni porez”? Zato što je ovo što slijedi tek prvi korak do uvođenja pravog poreza, oko 2020. godine, koji će se plaćati prema vrijednosti nekretnine.
Na koje nekretnine se plaća porez?
Porez se plaća na sljedeće nekretnine: stambeni prostor, poslovni prostor, garažni prostor, drugi pomoćni prostori (koji služe glavnom prostoru – ostave, spremišta, zimski vrtovi, ljetne kuhinje), građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište koje se nalazi unutar građevinskog područja.
Kako se navodi u Zakonu o lokalnim porezima: “neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se zemljište koje svojom veličinom i oblikom ispunjava uvjete za građenje i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, a na kojemu se u skladu s prostornim planom mogu graditi građevine, na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čije građenje nije potrebna građevinska dozvola. Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine, odnosno na kojemu je započeto građenje.”
Važno je napomenuti da se nekretnine oporezuju bez obzira na to jesu li legalizirane ili nisu te nalaze li se u građevinskoj zoni ili izvan građevinske zone.
Kako će se računati porez na nekretnine?
Porez na nekretnine obračunava se prema površini objekta. Godišnji iznos poreza po četvornim metru dobije se množenjem: vrijednost boda x koeficijent zone x koeficijent namjene x koeficijent stanja x koeficijent dobi. Koliko će se točno plaćati, još nije poznato, budući da će vrijednost bodova i koeficijenata s kojima se računa odrediti gradovi i općine.
Koeficijent zone određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najviši koeficijent u prvoj zoni općine, odnosno grada iznosi 1.
Područja zona u gradu, odnosno općini također utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti određenoga područja, prema vlastitim uvjetima i mjerilima.
Koeficijent namjene ovisi o vrsti nekretnine:
1. stambeni prostor koji služi za trajno stanovanje i prostor koji koriste neprofitne organizacije koeficijent 1
2. garažni prostor i druge pomoćne prostorije koeficijent 1
3. neizgrađeno građevinsko zemljište koeficijent 0,5.
Vikendice i apartmani (za iznajmljivanje)
Za stambeni prostor koji ne služi za trajno stanovanje te za stambeni prostor koji služi građanima za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima na temelju odobrenja nadležnog tijela koeficijent namjene uvećava se za korektivni koeficijent namjene koji predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave utvrđuje svojom odlukom, pod uvjetom da ne bude manji od 1 ni veći od 6.
Koeficijent namjene za poslovni prostor i za zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom pod uvjetom da:
1. za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti, kao i za hotele, apartmanska naselja i kampove koeficijent ne može biti manji od 1 ni veći od 5
2. za poslovni prostor koji služi za ostale djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1 ni veći od 10
3. za zemljište koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti koeficijent može biti najviše 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor.
Ako je nekretnina obnovljena, porez se računa prema godini obnove
Zakonom je propisan koeficijent dobi koji ovisi o godini izgradnje objekta:
1. do 1940. godine koeficijent 0,8
2. od 1941. do 1970. godine koeficijent 0,9
3. od 1971. do 1987. godine koeficijent 1
4. od 1988. do 2005. godine koeficijent 1,1
5. od 2006. godine i dalje koeficijent 1,2.
Ako je nekretnina obnovljena, koeficijent dobi određuje se prema godini kada je napravljena obnova.
Koeficijent stanja ovisi o tome je li nekretnina prikladna ili neprikladna za uporabu i ima li dodatne sadržaje poput bazena, tenis terena i slično:
1. za prostore koji zbog oštećenja ili nedostataka pojedinih dijelova nisu prikladni za uporabu, sukladno svojoj namjeni koeficijent iznosi 0,8
2. za prostore koji su prikladni za uporabu sukladno svojoj namjeni koeficijent iznosi 1
3. za prostore koji su prikladni za uporabu sukladno svojoj namjeni i raspolažu dodatnim sadržajima koeficijent iznosi 1,2.
Koliko će se plaćati porez na nekretnine – simulacija Ministarstva financija
Ministarstvo financija prilikom prezentacije ovog poreza napravilo je izračun razlike komunalne naknade u odnosu na porez na nekretnine na primjeru stana u Opatiji površine 100 kvadrata u prvoj zoni.
Sada takav stan, bez obzira na godinu izgradnje i opremljenost plaća komunalnu naknadu od 1.044,00 kune, dok bi nakon uvođenja poreza na nekretnine stan izgrađen 1985. ostao na istom iznosu, noviji stan izgrađen 2008. godine plaćao bi 1.252,00 kune, dok bi stariji stan, izgrađen 1940. godine, plaćao manje – 835,20 kuna.
Što ako ne dostavimo podatke?
Dobar dio građana već je na kućnu adresu dobio formular u kojem bi trebalo navesti podatke o nekretnini, na temelju kojih će se obračunati porez. Vlasnicima nekretnina koji ne dostave podatke, grad ili općina obračunat će porez prema podacima kojima raspolaže, ali uz primjenu najvećih koeficijenata.
M.R.